MUČITELJA KOJI JE TRAŽIO NJENO TELO STIGLA JE KAZNA BOŽJA: Danas slavimo Svetu mučenicu Agatiju
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena, što je ona kategorički odbila.
Preokret u njenom životu napravio je, prema predanju, neki stari monah German, i to nehotično.
Srpska pravoslavna crkva 14. marta slavi Svetu prepodobnomučenicu Evdokiju.
Živelaje u Iliopolju, feničanskom gradu u vreme carovanja Trajanova. Najpre je bila velika razvratnica, a potom pokajnica, isposnica i najzad mučenica. Razvratom je zaradila veliki novac i ozbiljno se obogatila.
Preokret u njenom životu napravio je, prema predanju, neki stari monah German, i to nehotično. Došao je poslom u grad i odseo kod jednog hrišćanina, čija se kuća bila tik pored Evdokijine. Kada je on noću, po običaju monaškom, čitao Psaltir i neku knjigu o Strašnome sudu, Evdokija ga je čula i s pažnjom odsluškivala njegove reči.
Obuzeli su je strah i užas zbog svega što je čula, tako da je ostala budna do jutra. Čim je svanula poslala je sluge da umole monaha da dođe k njoj. German je došao i otpočeli su dug razgovor o onome što je monah prethodne noći čitao, i uopšte o veri i spasenju.
- Rezultat tih razgovora bude da Evdokija zamoli mesnog episkopa da je krsti. Posle krštenja ona predade sve svoje imanje crkvi, da se razda siromasima, otpusti svoje sluge i robove, a ona se povuče u neki ženski manastir - navedeno je u žitiju.
Toliko se posvetila monaškom životu, poslušanju, trpljenju, bdenju, molitvi i postu, da je posle trinaest meseci izabrana za igumaniju. Proživela jeu manastiru pedesetšest godina, a za to vreme "i mrtve vaskrsavaše".
Posečena je mačem tokom gonjenja hrišćana u vreme kneza Vikentija.
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena, što je ona kategorički odbila.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da prorok nekako ne vaskrsne.
Kada je izdahnuo, prema predanju, lice mu se zasvetlilo kao sunčeva svetlost.
Kao mlad momak okrenuo se isposničkom životu kako bi pročistio dušu i telo i uzdigao se ka Bogu.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
Posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji zauzima njegovo delo "Pastir", koje je nastalo prema otkrovenjima anđela Božjeg.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Stradala je kao mučenica oko 308. godine, postavši jedan od najsvetlijih primera svedočanstava ranohrišćanske postojanosti i vere.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prekretnica u njegovom životu dogodila se kada je, po Božjem promislu, upoznao jednog starca.
Posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji zauzima njegovo delo "Pastir", koje je nastalo prema otkrovenjima anđela Božjeg.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Mnogi ga nose svakodnevno, ali retko ko zna šta Crkva zapravo uči o njegovom značenju.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Prema Svetom pismu, čovek nije samo telo, nego je i duša.