ZBOG OVOGA MNOGI LJUDI ŽIVE KAO U PAKLU: Starac Emilijan o muci koja pohara čovečanstvo!
Briga je postala stalni saputnik savremenog čoveka, tiha senka koja ga prati i danju i noću.
Iako ;ovek zabrinutost često doživljava kao znak odgovornosti, ona može prerasti u stalnu unutrašnju napetost.
Briga za zdravlje, porodicu i budućnost postala je deo svakodnevnog života mnogih ljudi. Čovek često unapred razmišlja o tome šta bi moglo da se dogodi, strahuje zbog najmanjeg simptoma, brine za svoje najbliže i pokušava da predvidi svaki mogući problem.
Iako takvu zabrinutost često doživljava kao znak odgovornosti, ona može prerasti u stalnu unutrašnju napetost.
Upravo o takvom stanju govori sveštenik Aleksandar Praščević, postavljajući pitanje da li čovek, kada se unapred brine za svaki detalj svog života, zapravo preuzima teret koji ne može da nosi.

Prema njegovim rečima, čovek kroz neprestanu brigu može da poveruje da sve mora sam da kontroliše, kao da od njega zavisi svaki događaj i ishod u životu. Takav način razmišljanja, kako objašnjava, povezan je sa gordošću i udaljavanjem od poverenja u Boga.
Na istu opasnost ranije je upozoravao i starac Tadej, čije reči otac Aleksandar navodi:

- Mi preterano brinemo jer potajno u sebi mislimo da sve zavisi isključivo od nas i da su svi konci života samo u našim rukama, a to je zapravo gorak ukus gordosti.
Umesto neprekidnog strahovanja i pokušaja da unapred kontroliše sve okolnosti, čovek, prema njegovim rečima, treba da učini ono što je do njega, ali da teret ishoda ne nosi kao da je isključivo njegov.
- Pokušajte da na vreme skinete taj teret sa svojih leđa. Učinite sve što od vas zavisi, dajte svoj maksimum, a brigu zamenite molitvom i poverenjem u Boga.
BONUS VIDEO
Briga je postala stalni saputnik savremenog čoveka, tiha senka koja ga prati i danju i noću.
Posebno težak može biti osećaj da je čovek izgubio i ono poslednje na šta se oslanjao.
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Sve veći broj ljudi muči anksioznost.
Mnogi običaji imaju svoje mesto u tradiciji i mogu biti deo života verujućeg naroda, ali nisu svi običaji crkvene zapovesti.
Patrijarh Pavle posebno je naglašavao da čovek može podneti i najveća iskušenja kada zna njihov smisao.
Pravoslavna vera uči da čovek nikad nije prepušten sam sebi, naročito u trenucima najtežih iskušenja.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.