ŠIŠ-ĆEVAP IZ STARE SRPSKE KUHINJE: Kada vidite kako se nekada pripremao, zaboravićete današnju verziju
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Krompir, crni luk i jaja uz malo masti daju jelo koje je nekada bilo jednostavno rešenje za gladne pastire i ukućane.
Nekada se ručak nije dugo planirao niti se za njega tražilo mnogo sastojaka. Pastiri bi, dok čuvaju stado na planini, na brzinu napravili improvizovano ognjište, stavili tiganj na žar i od nekoliko krompira, luka i jaja spremili obrok koji je mirisao na dim i slobodu.
Isti takav krompir pekao se i na kućnom ognjištu, kada bi bake imale malo vremena, a dani posta bili iza njih. One su dobro znale jednu malu tajnu: krompir može da se spremi na mnogo načina, ali kada se prži na masti, dobije onu posebnu zlatnu koricu i ukus zbog kojeg se nekada govorilo da ulje jednostavno ne može da mu parira.
Količina sastojaka zavisi od broja osoba, a navedene mere dovoljne su za tri osobe:
3 velika krompira (jedan po osobi)
Oljuštite krompir, pa ga isecite na četvrtine, zatim na osmine po dužini, a potom svaku četvrtinu na tanje listiće. Ako krompiri nisu baš veliki, isecite ih na četvrtine, a zatim na listiće.
Crni luk sitno naseckajte. Jaja umutite kao za omlet. Stavite mast u tiganj da se zagreje, pa na njoj pržite krompir uz povremeno mešanje, dok gotovo ne bude gotov.
Zatim dodajte naseckan luk i pržite još nekoliko minuta. Posolite po ukusu i promešajte. Preko prženog krompira sa lukom prelijte umućena jaja, poklopite i pržite još nekoliko minuta, dok se i jaja ne isprže.
Poslužite vruće, uz neku jednostavnu salatu. Kod mene je to samo nasečen krastavac i ljuta papričica.
BONUS VIDEO
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus. Krompir, luk i brašno uz malo ulja pretvaraju se u izdašno jelo iz rerne, sa zapečenim ivicama i mekanom sredinom koja najbolje prija dok je još topla. Tanke jufke uvijaju se u krug i kuvaju preko krompira, a ovaj zasitni specijalitet može da se pripremi i za post na ulju. Ovaj zaboravljeni hercegovački recept daje nadevu posebnu sočnost, a jedan zalogaj dovoljan je da shvatite zašto se nekada ovako kuvalo. Budi deo Religija.rs zajednice.
1 veća glavica crnog luka
6 jaja (dva po osobi)
so po ukusu
2–3 kašike masti

Priprema
ŠIŠ-ĆEVAP IZ STARE SRPSKE KUHINJE: Kada vidite kako se nekada pripremao, zaboravićete današnju verziju
OVA STARINSKA PITA BEZ KORA PRAVI SE NEVEROVATNO LAKO: Kada probate mostarsku izljevaču, biće vam jasno zašto se pamti
OKO SELA TESTO: Starinsko sremačko jelo od krompira i luka koje izgleda neobično, a sprema se od sasvim običnih sastojaka
NAŠE BAKE SU PRAVILE PUNJENE PAPRIKE BEZ PIRINČA: Ova dva sastojka kriju tajnu savršenog nadeva
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Bez skupih sastojaka i dugog kuvanja, ova neobična poslastica bila je doručak u danima kada je bio dozvoljen beli mrs.
Bez kapi ulja i komplikovanih sastojaka, uz crni luk i nekoliko začina, dobija se topao ručak prikladan za dane posta.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Raskošna turšija koja svojim koloritom ukrašava svaku trpezu, a priprema se brže i jednostavnijе nego što mislite
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.