PRAVILA PETROVSKOG POSTA: Recept dana, molitva i pouka Svetih Otaca za utorak, drugi dan posta
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama najvećih svetitelja pravoslavlja.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama najvećih svetitelja pravoslavlja.
Pred početak Petrovskog posta Crkva vernike podseća da se istinska priprema ne odvija za trpezom, već kroz praštanje, pomirenje i molitvu.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
Čak i ako neko umre tokom ovih dana, ne pevaju se ni uobičajeni zaupokojeni za njega, peva se pashalni kanon, kaže otac Andrej.
U pravoslavnoj tradiciji, post je vekovima čuvan kao dragoceno sredstvo očišćenja.
Mladenci sve češće biraju sredu i petak za venčanja, uprkos tome što Crkva te dane smatra neprimerenim za slavlje, a sveštenici upozoravaju na sve učestalije pokušaje zaobilaženja pravila.
Predavanje u crkvi Svetog Spasa u Toploj pokazuje kako post, molitva i smirenje osnažuju dušu i pripremaju vernika za Veliku nedelju.
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
U besedi za petak 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako vera bez dela ostaje nemoćna, dok disciplinovana duša pobednički izlazi iz borbe sa zlom.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski u svojoj knjizi objasnio je da vegetarijanstvo i lekarski režimi ne mogu da zamene dublji smisao uzdržavanja i zašto pravi odnos prema hrani oblikuje telo, dušu i svakodnevni život.
Brzo se kuva, sastojci su jednostavni, a blagi ukus kiselih krastavaca i belog luka daje meru i punoću čak i najjednostavnijem obroku.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Posle više od milion poklonika, brojnih tumačenja i optužbi u javnosti, Srpska pravoslavna crkva iznela je tri ključne činjenice o dolasku svetinje, ulozi manastira Vatopeda i prilozima vernika.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Protojerej-stavrofor Vojislav Bilbija opisuje susret sa starcem na Svetoj gori, u kojem su bol, upozorenja i neobični događaji oblikovali jedno od najintenzivnijih sećanja u njegovom životu.