KADA BOG POČINJE DA NAM POMAŽE? Sveti Josif Isihasta otkriva šta otvara vrata blagodati Gospodnje
Svetitelj našeg vremena objašnjava kako u trenucima kada nas život pritiska i iscrpljuje, predanje Božjoj volji otkriva snagu koja menja srce i um.
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Savremeni čovek često traži zdravlje u dijetama, suplementima i kratkotrajnim režimima ishrane, dok istovremeno post – drevnu duhovnu disciplinu doživljava kao napor za telo. Mnogi veruju da odricanje od hrane slabi organizam i oduzima snagu. Međutim, pravoslavno predanje govori drugačije. Već u XIV veku veliki učitelj Crkve, Sveti Grigorije Palama, ukazivao je na istinu koja i danas zvuči iznenađujuće savremeno: uzrok mnogih telesnih tegoba nije post, već prejedanje.
U jednoj od svojih pouka Sveti Grigorije jasno je govorio o odnosu čoveka prema telu i hrani:
- Ti se, možda, brineš za telo i kloniš se posta misleći da te on iscrpljuje? Naprotiv! Upravo prejedanje uzrokuje kostobolju, glavobolju i ostale bolesti, dok je post majka zdravlja. Usled toga, protiv svog tela ne greši samo bludnik, nego i proždrljivac, jer telo čini slabim i bolesnijim.
Ove reči otkrivaju dublji smisao posta u pravoslavlju. Post nije samo promena jelovnika niti privremeno uzdržanje od određene hrane. Post je vežba mere, način da čovek nauči da ne robuje sopstvenim navikama i željama. Kada se hrana pretvori u neumerenost, telo postaje opterećeno, a duh uspavan. Post, nasuprot tome, vraća ravnotežu: čisti misli, umiruje strasti i pomaže čoveku da uspostavi sklad duše i tela.

Na 6. času
Knjiga proroka Isaije (10,12-20)
12. Ali kad svrši Gospod sve delo svoje na gori Sionskoj i u Jerusalimu, tada ću obići plod ohologa srca cara Asirskoga i slavu ponositih očiju njegovijeh. 13. Jer reče: „Krepošću ruke svoje učinih i mudrošću svojom, jer sam razuman; i premestih međe narodima i blago njihovo zaplenih i kao junak oborih stanovnike. 14. I ruka moja nađe kao gnezdo bogatstvo u naroda, i kako se kupe jajca ostavljena tako pokupih svu zemlju, i ne bi nikoga da makne krilom ili da otvori usta i pisne.
15. Hoće li se sekira veličati nad onim koji njom seče? Hoće li se pila razmetati nad onim koji njom radi? Kao da bi prut mahao onim koji ga digne, kao da bi se hvalio štap da nije od drveta. 16. Zato će Gospod, Gospod nad vojskama, pustiti na pretile njegove mršu, i slavu će njegovu potpaliti da gori kao oganj. 17. Jer će videlo Izrailjevo biti oganj, i svetac će njegov biti plamen, i upaliće i sažeći trnje njegovo i čkalj njegov u jedan dan.
18. I krasotu šume njegove i njive njegove, od duše do tela, uništiće, i biće kao begunac kad iznemogne. 19. I što ostane drveta šume njegove, biće malo, da bi ih dete moglo popisati. 20. I u to vreme ostatak Izrailjev i koji se izbave u domu Jakovljevu neće se više oslanjati na onoga ko ih bije, nego će se oslanjati na Gospoda sveca Izrailjeva istinom.
Na večernji
Prva knjiga Mojsijeva (7,6-9)
6. I beše Noju šest stotina godina kad dođe potop na zemlju. 7. I uđe Noje u kovčeg i sinovi njegovi i žena njegova i žene sinova njegovih s njim radi potopa. 8. Od životinja čistih i od životinja nečistih i od ptica i od svega što se miče po zemlji, 9. uđe k Noju u kovčeg po dvoje, muško i žensko, kao što beše Bog zapovedio Noju.
Priče Solomonove (9,12-18)
12. Ako budeš mudar, sebi ćeš biti mudar; ako li budeš potsmevač, sam ćeš tegliti. 13. Žena bezumna plaha je, luda i ništa ne zna; 14. I sedi na vratima od kuće svoje na stolici, na visinama gradskim, 15. te viče one koji prolaze, koji idu pravo svojim putem: 16. „Ko je lud neka se uvrati ovamo.” I bezumnome govori: 17. „Voda je kradena slatka, i heb je sakriven ugodan.” 18. A on ne zna da su onde mrtvaci i u dubokom grobu da su zvanice njene.
Svetitelj našeg vremena objašnjava kako u trenucima kada nas život pritiska i iscrpljuje, predanje Božjoj volji otkriva snagu koja menja srce i um.
Dok Božje zapovesti vode vernika kroz život, svetogorski starac pokazuje kako pravila o ljubavi i praštanju mogu pretvoriti dom u prostor istinske sreće.
Gruzijski svetitelj nas uči - umesto da čekamo da sreća ili nevolja dođu sami od sebe, svaka odluka i svaki čin oblikuju naš put ka spasenju.
Jedna snažna pouka svetogorskog podvižnika otkriva zašto je dužnost vernika da dobrim mislima, rečima i brigom za drugoga sačuvaju zajednicu od raspadanja.
Podvižnik svetogorskog manastira Vatoped objašnjava kako strpljenje i vera donose spokojstvo duše, tela i duha, čak i u najtežim situacijama.
Svetitelj sa Egine otkriva tajnu sreće skrivenu u srcu koju nijedna spoljašnja sila ne može uzeti.
Dok upiremo prstom u bližnje zbog rana koje bole, veliki ruski svetitelj razotkriva neprijatnu istinu - gde počinje i pad i spasenje.
Svetitelj pokazuje kako otvorenost pred Bogom i duhovnikom oslobađa od gorčine i vodi ka unutrašnjem miru koji svi tražimo.
Otac Oliver upozorava da površno priznanje grehova, ispovest „u prolazu“ tokom liturgije i pogrešno shvatanje razrešne molitve mogu čoveka ostaviti u zabludi da je očistio dušu.
Patrijarh aleksandrijski pozvao je poglavare Jerusalimske i Antiohijske patrijaršije, šaljući snažnu poruku jedinstva i molitve dok rat, humanitarna katastrofa i političke tenzije ugrožavaju hrišćanske zajednice u regionu.
Kada se sav smisao života svede samo na uspeh, zaradu ili svakodnevnu užurbanost, čovek lako izgubi mir i radost.
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje.
U Hramu Svetih novomučenika jasenovačkih episkop pakračko-slavonski služio je svetu arhijerejsku liturgiju, tokom koje je krštena novoprosvećena sluškinja Božja.
Kolač od oraha, kakaoa i domaćeg pekmeza nekada je bio omiljena poslastica u danima posta na vodi.