KO TRAŽI SREĆU U PUTOVANJIMA I SLAVI - NA KRAJU GA ČEKA GORČINA: Sveti Nektarije Eginski upozorava da se "kuća ne gradi tamo gde su zemljotresi"
Svetitelj sa Egine otkriva tajnu sreće skrivenu u srcu koju nijedna spoljašnja sila ne može uzeti.
Gruzijski svetitelj nas uči - umesto da čekamo da sreća ili nevolja dođu sami od sebe, svaka odluka i svaki čin oblikuju naš put ka spasenju.
Koliko često čujemo ljude koji kroz život prolaze pasivno, prebacujući krivicu za svoje nevolje na 'sudbinu' ili okolnosti? Kada stvari krenu loše, lakše je reći: "Bilo mu je suđeno" nego priznati sopstvenu odgovornost.
U ovoj navici skriva se opasna zabluda. Pred iskušenjima se lako povući i prepustiti tuđim odlukama, umesto da prepoznamo svoju ulogu u sopstvenom životu. Sveti Gavrilo Gruzijski jasno nas upozorava da takav stav nije samo beznadežan, već duhovno opasan, jer ako ne preuzmemo odgovornost, propuštamo milost i mogućnost spasenja. Njegova pouka, jednostavna, a duboka, pokazuje da se svaka odluka i svaki čin računaju, i da čovek sam kroji svoj put ka Bogu.
- Neki kažu: 'bilo mu je suđeno'. Ali ako je čoveku tako bilo 'suđeno', zbog čega mu onda Bog sudi? Mi sami smo kovači svoje 'sudbine'. Ako čovek pogine nerazumno podvrgavajući svoj život opasnosti, on će počiniti greh, a sudbina s tim nema nikakve veze. Kako ćemo se spasiti ako drugi budu sve radili umesto nas? Nepristojnost i bestidnost su početak svakog zla. Vreme je velika milost. Ono se čoveku daje radi spasenja.
Ova reč podseća nas da spasenje nije pasivno čekanje na milost ili sreću, već svakodnevni trud, strpljenje i izbor da ostanemo verni Bogu. U pravoslavlju, kako ističe Sveti Gavrilo, prava sloboda leži u tome da čovek prepozna svoje greške, istrpi iskušenja i sam kroji put ka večnom životu.
Čitanje Jevanđelja za ponedeljak 3. sedmice Velikog posta
Jutrenja
Sveto Jevanđelje po Luki, začalo 31 (7,17-30)
17. I otide glas ovaj o njemu po svoj Judeji i po svoj okolini. 18. I javiše Jovanu učenici njegovi za sve ovo. 19. I pozva Jovan dvojicu od učenika svojih i posla ih Isusu, govoreći: „Jesi li ti Onaj što će doći, ili drugoga da čekamo?" 20. Došavši pak ti ljudi k njemu rekoše: „Jovan Krstitelj posla nas tebi govoreći: 'Jesi li ti Onaj što će doći, ili drugoga da čekamo?'” 21. A u taj čas on isceli mnoge od bolesti, i od rana i od zlih duhova, i mnogima slepim darova vid. 22. I odgovarajući Isus reče im: „Idite i kažite Jovanu što videste i čuste: slepi progledaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluvi čuju, mrtvi ustaju, siromašnima se propoveda Jevanđelje.
23. I blažen je onaj koji se ne sablazni o mene.” 24. A kad otidoše učenici Jovanovi, poče narodu govoriti za Jovana: „Šta ste izišli u pustinju da vidite? Trsku koju ljulja vetar? 25. Nego šta ste izišli da vidite? Čoveka u meke haljine obučena? Eto, koji gospodske haljine nose i u slastima žive po carskim su dvorovima. 26. No šta ste izišli da vidite? Proroka? Da, ja vam kažem i više od proroka.
27. Ovo je onaj za koga je pisano: „Evo, ja šaljem anđela svoga pred licem tvojim koji će pripraviti put tvoj pred tobom.” 28. Jer vam kažem: „Nijedan između rođenih od žena nije veći prorok od Jovana Krstitelja; a najmanji u Carstvu Božijem veći je od njega.” 29. I sav narod koji slušaše i carinici opravdaše Boga, krstivši se krštenjem Jovanovim; 30. a fariseji i zakonici odbaciše volju Božiju o njima, ne krstivši se od njega.
Na Liturgiji
Druga Poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, začalo 176 (4,6-15)
6. Jer Bog koji reče da iz tame zasija svetlost, On zasija u srcima našim radi prosvetljenja znanja slave Božije u licu Isusa Hrista. 7. A ovo blago imamo u zemljanim sudovima, da preizobilje sile bude od Boga, a ne od nas. 8. Svačim smo ugnjetavani, ali ne potišteni; zbunjivani. ali ne očajni; 9. Progonjeni, ali nismo ostavljeni; oboreni, ali ne pogubljeni; 10. Svagda noseći na telu umiranje Gospoda Isusa, da se i život Isusov na telu našemu pokaže.
11. Jer mi živi stalno se predajemo na smrt za Isusa, da se i život Isusov javi u smrtnome telu našem. 12. Tako da smrt dejstvuje u nama, a život u vama. 13. Imajući pak isti duh vere kao što je napisano: „Verovah, zato govorih.” I mi verujemo, zato i govorimo. 14. Znajući da će Onaj koji vaskrse Gospoda Isusa, i nas vaskrsnuti kroz Isusa, i preda se postaviti s vama. 15. Jer je sve vas radi, da blagodat umnožena kroz mnoge preizobiluje blagodarenjem na slavu Božiju.
Jevanđelje po Mateju, začalo 40 (11,2-15)
2. A Jovan, čuvši u tamnici dela Hristova, posla dvojicu od učenika svojih. 3. I reče mu: „Jesi li ti Onaj što će doći, ili drugoga da čekamo?” 4. A Isus odgovarajući reče im: „Idite i javite Jovanu ovo što čujete i vidite: 5. Slepi progledaju i hromi hode, gubavi se čiste i gluhi čuju, mrtvi ustaju i siromašnima se propoveda jevanđelje.” 6. I blago onome koji se ne sablazni o mene.
7. A kad oni otidoše, poče Isus govoriti narodu o Jovanu: „Šta ste izišli da vidite u pustinji? Trsku koju povija vetar?” 8. Nego šta ste izašli da vidite? Čoveka u meke haljine obučena? Eto, koji meke haljine nose po carskim su dvorovima. 9. Nego šta ste izašli da vidite? Proroka? Da, kažem vam, i više od proroka. 10. Jer on je taj o kojem je pisano: „Eto, ja šaljem anđela svoga pred licem tvojim, koji će pripraviti put tvoj pred tobom.”
11. Zaista vam kažem: Među rođenima od žena nije se pojavio veći od Jovana Krstitelja; a najmanji u Carstvu nebeskome veći je od njega. 12. A od vremena Jovana Krstitelja do sada Carstvo nebesko s naporom se osvaja, i podvižnici ga zadobijaju. 13. Jer su svi Proroci i Zakon proricali do Jovana. 14. I ako hoćete verovati, on je Ilija što će doći. 15. Ko ima uši da čuje, neka čuje!
Svetitelj sa Egine otkriva tajnu sreće skrivenu u srcu koju nijedna spoljašnja sila ne može uzeti. Podvižnik svetogorskog manastira Vatoped objašnjava kako strpljenje i vera donose spokojstvo duše, tela i duha, čak i u najtežim situacijama. Svetitelj našeg vremena objašnjava kako u trenucima kada nas život pritiska i iscrpljuje, predanje Božjoj volji otkriva snagu koja menja srce i um. Dok Božje zapovesti vode vernika kroz život, svetogorski starac pokazuje kako pravila o ljubavi i praštanju mogu pretvoriti dom u prostor istinske sreće. Budi deo Religija.rs zajednice.
KO TRAŽI SREĆU U PUTOVANJIMA I SLAVI - NA KRAJU GA ČEKA GORČINA: Sveti Nektarije Eginski upozorava da se "kuća ne gradi tamo gde su zemljotresi"
ŠTA UČINITI KADA SVAĐA TOTALNO POREMETI ČOVEKA: Starac Josif Vatopedski otkriva šta smiruje i najburnije rasprave
KADA BOG POČINJE DA NAM POMAŽE? Sveti Josif Isihasta otkriva šta otvara vrata blagodati Gospodnje
10 PORODIČNIH ZAPOVESTI KOJE BI SVAKA KUĆA TREBALA DA POŠTUJE – KAO BOŽJE: Starac Gavrilo Atonski ukazuje na pravila na koja većina zaboravlja
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Veliki gruzijski svetitelj ostavio je snažnu poruku o osuđivanju, dobroti i ljudskim slabostima, otkrivajući zašto osuda ne popravlja onoga kome je upućena, već najpre menja naše sopstveno srce.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.