Brojna pitanja prate veliki bogorodični praznik koji se obeležava 14. oktobra po gregorijanskom kalendaru.
Liturgija je centralno bogosluženje prazničnog dana Pokrova Presvete Bogorodice. Njeno središte je pričešće Telom i Krvlju Hristovom. Pričešćujući se Svetim Hristovim Tajnama, sjedinjujemo se sa Hristom i postajemo zajedničari života koji nam On daruje. Učešće u liturgiji i pričešće, uz odgovarajuću pripremu, omogućavaju nam da praznik doživimo dublje i potpunije.
Ako ste u žurbi, možete doći na raniju liturgiju i otići odmah nakon pričešća.
Kako se pripremiti za pričešće na Pokrov Presvete Bogorodice
Priprema za pričešće podrazumeva post, molitvu i ispovest. Post pred pričešće može trajati jedan dan ako redovno držite jednodnevne i višednevne postove, odnosno tri dana ako ih ne držite. Budući da Pokrov Presvete Bogorodice 2026. godine pada u sredu, dok je nedelja tradicionalno mrsan dan, post može trajati dva dana. Pojedinosti lične pripreme i konkretne okolnosti, kao što su bolest ili veoma dug period od poslednjeg pričešća, potrebno je unapred razmotriti sa sveštenikom.
Na ispovesti pred Bogom otkrivamo svoje grehe, kajemo se zbog njih i kroz sveštenikovu molitvu dobijamo oproštaj. Ispovest podrazumeva iskrenu želju da promenimo svoj život i obnovimo narušenu zajednicu sa Bogom. Možete se ispovediti uveče 13. oktobra ili ujutru 14. oktobra. Proverite raspored bogosluženja u svom hramu kako biste saznali kada se obavlja ispovest.
Molitve pred pričešće obuhvataju pripremne molitve za Sveto pričešće, koje se čitaju prethodne večeri ili ujutru, pre liturgije. U praksi Ruske pravoslavne crkve priprema može obuhvatati i pokajni kanon Gospodu Isusu Hristu, molbeni kanon Presvetoj Bogorodici i kanon Anđelu čuvaru. Ovi kanoni se obično čitaju prethodne večeri. Ako je potrebno, mogu se čitati u delovima tokom dva do tri dana.
Molitva treba da bude pažljiva i smislena, a ne puko formalno čitanje određenog broja tekstova. Ako vam je zbog bolesti, starosti, brige o deci, napornog radnog rasporeda ili drugih okolnosti teško da pročitate celokupno molitveno pravilo, o tome treba unapred da razgovarate sa sveštenikom.
Pred pričešće se drži evharistijski post, što znači da se ništa ne jede i ne pije. Vernici se obično uzdržavaju od hrane i pića od ponoći.
Ako ste bolesni, uzimate lekove, trudni ste, dojite ili imate druge posebne okolnosti, način pripreme potrebno je unapred dogovoriti sa sveštenikom. Lekarske preporuke i propisanu terapiju treba poštovati.
Pokrov Presvete Bogorodice kod kuće ili na poslu
Ako vam zdravstveno stanje ili obaveze ne dozvoljavaju da dođete u hram, možete pratiti prenos bogosluženja i samostalno pročitati jevanđelska čitanja koja se navode uz praznik Pokrova (Lk 10, 38-42; 11, 27-28), tropar i kondak praznika i pomoliti se Presvetoj Bogorodici svojim rečima.
Da li se na Pokrov može obaviti venčanje?
Praznik Pokrova Presvete Bogorodice 2026. godine pada u sredu, a prema izvornom tekstu, tog dana je moguće obaviti crkveno venčanje. Štaviše, venčanje na Pokrov predstavlja dugogodišnji narodni običaj.
Da li se na Pokrov može sklopiti građanski brak?
Brak se u matičnoj službi, odnosno potpisivanjem potrebnih dokumenata, može registrovati bilo kog dana u godini. Crkveni kalendar ne propisuje zabrane za građansko sklapanje braka.
Da li se na Pokrov može proslaviti rođendan?
Da. Rođendan se može spojiti sa crkvenom proslavom praznika: ako je moguće, najpre treba učestvovati u liturgiji, a potom se okupiti sa bližnjima za prazničnom posnom trpezom. Isto načelo može se primeniti i na druge lične, porodične i poslovne događaje. Crkveni praznik ne isključuje takve proslave, već im može dati dublji smisao.
Pokrov Presvete Bogorodice 2026. godine pada u sredu, koja je posni dan. Za trpezom je dozvoljena riba, ali ne i meso i mlečni proizvodi.
Da li se na Pokrov može raditi?
Crkveni praznici često padaju radnim danima, pa mnogi ljudi ne mogu da dobiju slobodan dan. Rad na praznik nije greh.
Ako okolnosti dozvoljavaju, deo radnih obaveza može se odložiti kako bi se dan započeo učešćem u liturgiji. Ako za to nema mogućnosti, dobro je makar nakratko zastati pre početka rada, pomoliti se i prisetiti se smisla praznika.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.