Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 14. oktobra obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice, praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni, kada se, prema crkvenom predanju, tokom noćnog bogosluženja molila za okupljeni narod i raširila svoj omofor nad njim kao znak zaštite.
Pokrov je u crkvenom kalendaru obeležen crnim slovom, a ovaj praznik ujedno je i krsna slava brojnih pravoslavnih porodica.
Događaj koji je u osnovi praznika odigrao se 911. godine, za vreme vladavine vizantijskog cara Lava Mudrog, u crkvi Presvete Bogorodice Vlaherne u Carigradu. Tokom svenoćnog bdenija hram je bio ispunjen vernicima koji su se u molitvi obraćali Bogu.
Među okupljenima su se nalazili Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije. Prema predanju, oko četiri sata posle ponoći ugledali su Presvetu Bogorodicu iznad naroda, odevenu u blistavu porfiru i okruženu apostolima, svetiteljima, mučenicima i devicama. U rukama je držala raširen omofor, kojim je, kako se veruje, zaklanjala narod okupljen u molitvi.
Wikipedia/Testus
Pokrov Presvete Bogorodice
"Vidiš li, brate, Caricu i gospođu nad svim, kako se moli za sav svet?"
Tim rečima Sveti Andrej obratio se svom učeniku Epifaniju, pokazujući mu javljanje Presvete Bogorodice. Epifanije mu je odgovorio: "Vidim, oče, i užasavam se!"
Ovaj događaj ostao je upamćen u crkvenom predanju kao znak neprestane brige i molitvenog zastupništva Majke Božje za hrišćane. Uspomena na njega sačuvana je kroz praznik Pokrova, koji vernike podseća da se u nevoljama i iskušenjima molitvom obraćaju Presvetoj Bogorodici.
Pravoslavna crkva od davnina poštuje Presvetu Bogorodicu kao pokroviteljku i zaštitnicu hrišćanskog roda, koja se svojim molitvama zauzima za grešne ljude pred Bogom.
U crkvenom predanju zabeležena su brojna svedočanstva o pomoći Presvete Bogorodice pojedincima i narodima, kako u vreme mira tako i u ratnim nevoljama, u monaškim pustinjama i u velikim gradovima. Praznik Pokrova zato se vezuje za veru u njeno stalno molitveno zastupništvo i zaštitu onih koji joj se s poverenjem obraćaju.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.