Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Kada se vernici pripremaju za jedno od velikih bogojavljenskih praznovanja, često se ponavljaju ista pitanja: da li je potrebno biti u hramu i uoči praznika i na sam dan Bogojavljenja, šta je zaista važno učiniti, a šta se može, a da to ne bude greh, preskočiti? Krstovdan, odnosno nаvečerje Bogojavljenja, obeležava se 18. januara, dok se 19. januara proslavlja praznik Bogojavljenja, odnosno Krštenje Gospodnje. Upravo te nedoumice prate mnoge vernike pred ove svečane dane.
Šta je suština praznika, a šta je samo običaj
U crkvenoj tradiciji Krstovdan se naziva veče pred Krštenje Gospodnje, odnosno Bogojavljenje. On je posvećen pripremi, pre svega unutrašnjoj i molitvenoj, za praznik Krštenja Gospodnjeg.
Najbolje što se može učiniti tog dana jeste da se on započne u hramu, u molitvi na bogosluženju. Još bolje je pristupiti pričešću. Kao što na običnim praznicima ne želimo da budemo sami, već sa porodicom, prijateljima ili kolegama, tako je i na crkveni praznik prirodna želja hrišćanina da bude sa onima koji mu pripadaju po veri - sa Hristom i sa drugim članovima Hristove Crkve.
Povezanost sa Bogom ostvaruje se kroz molitvu, a na vidljiv i opipljiv način kroz pričešće. U ovom svetom sakramentu svaki učesnik se sjedinjuje sa Hristom, a pričešćeni hrišćani se istovremeno povezuju i međusobno.
Uzimanje svete vode
Nakon liturgije 18. januara u hramovima se vrši veliko osvećenje vode. Zato je preporučljivo da se, posle službe, ostane na osvećenju, popije malo osvećene vode i ponese je kući. O pravilnom korišćenju svete, odnosno osvećene vode, može se pročitati u posebnim crkvenim uputstvima ili se o tome raspitati kod svog sveštenika.
Foto: SPC
Osvećenje bogojavljenske vodice
Šta sa hranom?
Na Krstovdan, koji je uvek posni dan, žito prethodno natopljeno vodom (najčešće pšenica) jede se pomešano sa medom, suvim grožđem, suvim voćem i orasima. Pošto je veče uoči Bogojavljenja posvećeno molitvenoj pripremi za praznik Krštenja Hristovog, za svakodnevne obaveze i pripremu složenije hrane često ostaje malo snage i vremena. Zato je žito sa suvim voćem i orasima jelo koje može biti i jednostavno i dovoljno okrepljujuće.
Najčešće dileme vernika pred Bogojavljenje
Kupanje u noći između 18. i 19. januara ili na sam dan praznika u prirodnim vodama predstavlja narodnu tradiciju koja nije deo crkvene obaveze. Dakle, kupanje u tim danima u rekama i morima nije obavezno.
Ako ipak postoji želja za kupanjem, potrebno je ispuniti sledeće uslove:
• biti potpuno siguran da ne postoje zdravstvene prepreke (na primer, problemi sa srcem);
• kupati se na posebno pripremljenom mestu, gde su prisutne službe spremne da pruže hitnu pomoć;
• ne zamenjivati kupanjem istinsko crkveno, molitveno učešće u prazniku.
Da li je greh raditi?
Ne postoji opšta zabrana rada i kućnih poslova za praznike. Ipak, ako u važne dane odlažemo sve obaveze osim najhitnijih kako bismo učestvovali u pripremi i proslavi praznika, prirodno je da tako postupimo i na crkveni praznik. Raditi se, dakle, može, ali ako postoji mogućnost da se prisustvuje liturgiji ujutru i večernjem bogosluženju, bolje je dati prednost tome.
Ground Picture/Shutterstock
Na Krstovdan i Bogojavljenje Crkva ne zabranjuje rad i kućne poslove
Priprema za praznik Krštenja Gospodnjeg
Crkveni dan počinje predveče. Zato se podrazumeva da će hrišćani večernjim bogosluženjem 18. januara započeti pripremu za praznik Krštenja Gospodnjeg.
Ako se neko pričešćuje i na Krstovdan i na sam dan Krštenja Gospodnjeg, preporučuje se da se unapred zamoli sveštenik za blagoslov za pričešće oba dana.
O molitvenoj pripremi najbolje je raspitati se lično kod svog parohijskog sveštenika. Moguće je da će blagosloviti da se pred Krstovdan pročitaju i kanoni Svetom Pričešću, a na sam praznik samo pripremne molitve za pričešće.
Krštenje Gospodnje - šta je najvažnije
• Pošto 19. januara proslavljamo Krštenje Gospodnje, osnovni principi su isti kao i na Krstovdan: najvažnije je učešće u liturgiji. Tog dana služi se Liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, koja se služi većinu dana u toku godine.
• Voda se 19. januara osvećuje istim činom kao i 18. januara, pa nakon liturgije možete uz molitvu popiti osvećenu vodu i poneti je kući. Ako ste vodu već uzeli prethodnog dana, nema potrebe da je ponovo uzimate.
• Bogojavljenje nije posni dan, pa ako postoji mogućnost, nakon liturgije možete se obradovati i mrsnoj trpezi.
• Rad i kućne obaveze 19. januara su dozvoljeni, ali je poželjno da to ne bude umesto prisustvovanja Liturgiji.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Jakova Alfejevog po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Averikija. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Pavla II, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Ovaj dan, pretprazništvo Bogojavljenja, podseća nas na važnost unutrašnje čistote i pokajanja, dok se pripremamo za slavlje Hristovog krštenja i božanskog osvećenja.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.