Iako nose isti naziv, samo jedan se obeležava kao zaseban praznik, a običaji i post vezani za Krstovdan temelje se na različitim teološkim principima i nose drugačiju simboliku.
Pravoslavni vernici u srpskim zemljama tokom godine obeležavaju dva sveta dana koja nose naziv Krstovdan. Jedan se proslavlja 27. septembra, a drugi 18. januara. Zbog sličnog naziva, često dolazi do zabune u vezi sa smislom ovih dana, koji se, međutim, u crkvenom kontekstu značajno razlikuju.
Naime, jesenji Krstovdan u crkvenom mjesecoslovu naziva se Vozdviženje Časnog krsta i posvećen je proslavi krsnog stradanja Gospodnjeg. Toga dana, Krst se ne slavi kao objekat obožavanja, već kao oruđe spasenja, koje smo dobili kroz stradanje, smrt i vaskrsenje Isusa Hrista.
Freepik
Današnji Krstovdan, međutim, u mjesecoslovu Crkve nosi naziv Navečerje (Predpraznik) Bogojavljenja Gospodnjeg i nema samostalan praznični značaj. Ovaj dan je, dakle, potpuno vezan za praznik Bogojavljenja. Krstovdan u ovom kontekstu naziva se zbog drevne crkvene tradicije, kada se uoči Bogojavljenja vršilo krštenje onih koji su se pripremali za sveto krštenje.
Post na oba ova dana ima različite razloge. Na jesenji Krstovdan postimo u znak sećanja na Gospodnja stradanja, izražavajući kajanje zbog pada čoveka i učestvujući u spasenju koje je ostvareno kroz Hristovu žrtvu. S druge strane, post na današnji Krstovdan ima karakter pripreme za Bogojavljenje, kada se novokršteni spremaju za liturgijsko pričešće sa celokupnom crkvenom zajednicom.
Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Vodeći nas kroz prizore Isaijinih proročanstava, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 13. četvrtak pokazuje kako Božja moć i danas menja život i veru ljudi.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Ovaj dan, pretprazništvo Bogojavljenja, podseća nas na važnost unutrašnje čistote i pokajanja, dok se pripremamo za slavlje Hristovog krštenja i božanskog osvećenja.
Srpska pravoslavna crkva slavi Krstovdan 14. septembra po starom kalendaru (27. septembar po gregorijanskom), kao dan strogog posta - suhojedenja, što je jedna od njegovih glavnih odlika.
Vozdviženje Časnog krsta je crkveni i narodni praznik kojim se proslavlja događaj tokom kojeg je car Konstantin uzdigao (vozdigao) krst u Rimu u čast pobede nad carom Maksencijem.
Priča o ovom Hristovom učeniku, jednom od Sedamdesetorice odabranih, podseća nas na krštenje kneza Avgara, posle kojeg je potpuno ozdravio, i na grad Edesu koji je postao prvi hrišćanski centar.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Proročanstvo Isaije, koje sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači u svojoj besedi za 13. sredu po Duhovima, otkriva Hrista kao temelj bez koga nema ni spasenja, ni smisla ljudskog postojanja.