Uspomena na najuzvišeniji trenutak u životu Gospoda, krštenje Isusa Hrista, ove godine obeležena je smanjenim brojem vernika, ali sa nezamenjivom verom koja ne prestaje da svetli, uprkos ratnim dešavanjima koja potresaju Bliski istok.
Na svetom i uzvišenom mestu Kasar al-Jahud, gde je kršten Isus Hristos, danas je održano tradicionalno sabranje u susret Bogojavljenju, danu kada se u pravoslavnoj crkvi sećamo najuzvišenijeg trenutka u životu Gospoda – dana kada je Hrista u reci Jordan krstio Sveti Jovan Krstitelj. Liturgija koju je služio patrijarh jerusalimski Teofil okupila je hodočasnike iz svih pravoslavnih zemalja, ali ono što je bio snažan kontrast ovom veličanstvenom događaju jeste samo okruženje.
Kasar al-Jahud, jedno od najsvetijih hrišćanskih svetilišta, čini se da je ovekovečeno s nečim dubljim od samog svetog čina. Prostor gde je Isus primio Svetu tajnu krštenja, danas je pod ozbiljnim znakovima ratnih dejstava koja ne prestaju da potresaju Bliski istok.
Iako su hodočasnici s hrišćanskom smirenošću prisustvovali liturgiji, potom i litiji, osetila se neizbrisiva napetost u vazduhu, gotovo kao da miris baruta nije mogao da bude zanemaren ni u ovakvom svetom trenutku. Taj nemir je odzvanjao ne u rečima molitve, već u tišini među sabranima koji su hodali kroz to sveto, ali i kroz krvavo tlo.
Hazem BADER / AFP / Profimedia
Kasar al-Jahud, jedno od najsvetijih hrišćanskih svetilišta
Ove godine, broj hodočasnika bio je daleko manji nego u mirnijim vremenima. Nisu bile okupljene grupe vernika iz svih delova sveta, kao u prošlim godinama, decenijama, vekovima. Mnogi su morali da se povuku zbog nesigurnosti u regionu, te su brojni manastiri, crkve i vernici ostali udaljeni od ovog svetog mesta, čineći trenutak još težim i melankoličnijim.
Ipak, hodočasnici iz Srbije, Grčke, Rumunije, Rusije i drugih pravoslavnih zemalja nisu posustali. Njihove molitve, ispunjene tugom i nadom, mogle su se čuti kroz pesmu himni i zvuke liturgije koja je trajala do zlatnog zalaska sunca nad Jordanskom dolinom.
U trenutku kada je patrijarh Teofil bacao krst u vodu Jordana, čin vodoosvećenja postao je ne samo simboličan čin obnove vere, već i podsećanje na neizbrisivo nasleđe i svetlost koja je kroz vekove, unatoč svim tminama, dolazila iz tog kraja sveta. Tradicija pogružavanja u vodu Jordana, koja je bila praktikovana u vreme Isusovog krštenja, nastavila se i danas, kao čin očišćenja i duhovnog pomirenja. Ali te reke, sada zagađene ratnim dejstvima i krvavim sukobima, više ne nose samo svetlost.
Iako je atmosfera bila ispunjena molitvama i verom, osećala se snažna nesigurnost dok su hodočasnici dolazili sa željom da očiste svoje duše, dok su im istovremeno oči bile uprte u horizont gde je mir još uvek dalek. Sveta voda, koju su dobijali na ovom mestu, činila je da vernici ne samo da obnove svoju veru, već da ostanu uvereni da je svetlost Hrista nezamenjiva, čak i u najdubljim senkama koje rat nosi.
Hazem BADER / AFP / Profimedia
Patrijarh Teofil
Proslava Bogojavljenja na Kasar al-Jahud ove godine bila je snažan podsetnik na snagu vere u nesigurnim vremenima. Okupljeni su osećali tugu zbog gubitaka, ali i nadu za sve što još može biti pronađeno u ovoj svetoj zemlji: ljubav, pomirenje, vera i, iznad svega, snaga koju nosi jedinstvo pravoslavnih vernika, čak i u najtežim trenucima.
Molitva nije samo izgovaranje reči, već neprekidni dijalog sa Bogom. Sveti Teofan Zatvornik otkriva kako da je doživimo srcem, pronađemo unutrašnji mir i ostvarimo dublju povezanost sa Gospodom
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
Već vekovima Davidov psalm, kako kažu monasi sa Atoasa, pruža unutrašnji mir i božansku zaštitu, pretvarajući jednostavne reči u moćno duhovno oružje za svakodnevni život.
Dvodnevna poseta stručnog tima iz Beograda obuhvatila je detaljan pregled riznice, crkvenih eksponata i manastirske porte, uz planove za arheološka istraživanja i zaštitu kulturnog nasleđa za buduće generacije.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Ovaj dan, pretprazništvo Bogojavljenja, podseća nas na važnost unutrašnje čistote i pokajanja, dok se pripremamo za slavlje Hristovog krštenja i božanskog osvećenja.
U srcu drevne svetinje, uz svetu liturgiju i blagoslov mitropolita mileševskog, vernici su proslavili manastirsku slavu, prisetivši se puta ka spasenju i snage zajedništva u Hristu.
U besedi za 13. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zašto Isaijino proročanstvo o Preteči i dalje odzvanja kroz vekove i kako nas poziva da prepoznamo sopstvenu pustinju i pripremimo je za dolazak Hrista.
Već vekovima Davidov psalm, kako kažu monasi sa Atoasa, pruža unutrašnji mir i božansku zaštitu, pretvarajući jednostavne reči u moćno duhovno oružje za svakodnevni život.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".
Ekološki projekat, nazvan ''Borgo Laudato Sii" ("Selo neka je hvaljeno"), prvi put je najavio 2023. godine pokojni papa Franja, koji je bio veliki zagovornik brige o životnoj sredini.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio vernike da svako ima svoj stepen u duhovnom životu, a pobeda u Hristu pripada svima koji iskreno traže život večni.
Mitropolit jasno poručuje da Srpska pravoslavna crkva nije organizator festivala FALIŠ, dok prisustvo moderatora optuženog za neprijateljski stav prema srpskom narodu izaziva oštre reakcije i polemike u medijima.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".