U srcu drevne svetinje, uz svetu liturgiju i blagoslov mitropolita mileševskog, vernici su proslavili manastirsku slavu, prisetivši se puta ka spasenju i snage zajedništva u Hristu.
Pod svodom nebeskim, u radosti bogojavljenskog jutra, drevni nemanjićki manastir Davidovica blistao je u molitvenom zanosu, dok su se molitve sabranog naroda uznosile ka Gospodu. Radost praznika prožimala je svaki kamen ove svetinje, svaku molitvu vernika, koji su došli da proslave krštenje Gospoda i obeleže manastirsku slavu.
Na ovaj sveti dan, svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit mileševski Atanasije, uz sasluženje arhimandrita Nektarija, nastojatelja manastira Davidovice, igumana Petra iz manastira Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji i protođakona Ivana Savića.
Foto: Epargija mileševska
Liturgija u hramu manastira Davidovica
Svetlost ovog velikog praznika obasjala je sabrani verni narod, okupljen u molitvenom jedinstvu, dok se u vazduhu osećala duboka duhovna radost. Nakon zaamvone molitve, obavljeno je veliko Bogojavljensko vodoosvećenje, simbol duhovnog očišćenja i obnove, nakon čega su osveštani slavski darovi i prelomljen slavski kolač. Ovaj čin zajednički su pripremili članovi Odbora za postavljanje Časnog Krsta na brdu Titerovac kod manastira Mileševe, koji su ove godine poneli čast kumstva manastirske slave.
Foto: Epargija mileševska
Vladika Atanasije, arhimandrit Nektarije, nastojatelja manastira Davidovice i iguman Petar iz manastira Svetog Nikolaja
Mitropolit Atanasije se u svojoj pastirskoj besedi obratio prisutnima, osvetljavajući suštinu Bogojavljenja kao trenutka kada je Sin Božiji postao i sin čovečiji, ostvarujući zajednicu između ljudi i Oca Nebeskoga:
- Naše spasenje, taj put, počinje sa Božićem, sa rođenjem Hristovim, ali se dalje razvija kroz ove praznike u kojima danas učestvujemo. To je jedan događaj koji se dalje razvija u našem iskustvu, doživljavanju, jer treba da proniknemo što dublje u stvarnost toga događaja. Gospod traži da se svesno uključimo u tu novu stvarnost koju je On otvorio, tu Zajednicu Boga i ljudi. A to se čini kroz ono što nam je nagovestio, propovedao, čemu je i prizivao, Sveti Jovan Krstitelj.
Foto: Epargija mileševska
Vladika Atanasije osveštao je bogojavljensku vodu
Naglasio je i značaj pokajanja kao načina ponovnog rađanja u novoj stvarnosti, oslobođenja od robovanja grehu i propadljivosti:
- Bili smo robovi svojih slabosti, robovi tuđih slabosti, robovi greha i propadljivosti. Potrebno je otpočeti drugačiji način života, u toj zajednici sa Bogom, a to se postiže kroz pokajanje. Pokajanje je za nas rođenje za ovu novu stvarnost. Najbitnije je da znamo kuda smo pošli, ka Carstvu Nebeskom. I da svoj život ka tome osposobljavamo i uređujemo. Kao život spasenja.
Foto: Epargija mileševska
Vladika Atanasije osveštao je slavske darove
Blagosiljajući prisutne, mitropolit je pozdravio saborni narod pozdravom današnjeg praznika: "Bog se javi!", dok se iz duša sabranih prolomio gromoglasni odgovor: "Vaistinu se javi!"
Foto: Epargija mileševska
Vladika Atanasije i arhimandrit Nektarije
Nakon liturgije, u manastirskoj trpezariji priređena je trpeza ljubavi, u kojoj su svi prisutni uz posluženje, bogougodne razgovore, gusle i narodne pesme nastavili proslavu Bogojavljenja. Ovaj trenutak duhovne i bratske ljubavi zaokružio je prazničnu radost, još jednom potvrđujući da su nemanjićke svetinje, poput manastira Davidovice, ne samo istorijski biseri, već i žive liturgijske zajednice, koje vekovima svetle svetlošću Hristovom, sabirajući vernike u ljubavi, veri i nadi.
U manastiru Svetog Nikolaja, na praznik posvećen ovom velikom svecu, služena je arhijerejska liturgija. Mitropolit mileševski ukazao je na snagu svetitelja kao duhovnih utočišta, a tom prilikom dodeljena su i visoka crkvena priznanja najzaslužnijima za obnovu manastira.
Na praznik posvećen Majci Presvete Bogorodice, ali i na Detinjce, bio je mesto okupljanja vernika iz svih krajeva. Uz liturgiju, darove i reči mitropolita Atanasija, proslava u manastiru Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici je donela poruke nade, zajedništva i obnove kroz veru.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
U Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog, brojni vernici okupili su se na arhijerejskoj liturgiji. Mitropolit mileševski poslao je snažne poruke o ljubavi prema bližnjima, razumevanju i zajedništvu u duhu Božića.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Uz liturgiju koju je služio mitropolit Atanasije i prisustvo brojnih vernika, crkva u ovom selu pored Pljevalja zasijala je u čast Svetog velikomučenika Dimitrija. Posle bogosluženja i osveštavanja slavskih darova, hrišćanska radost nastavljena je uz trpezu ljubavi.
U prisustvu sveštenstva, majstora i meštana završen važan korak u izgradnji crkve, a poruke vladike ukazale na značaj istrajnosti, vere i dela koja, kako je naglasio, imaju trajnu vrednost i ne prolaze s vremenom.
Uz blagoslov vladike Atanasija, u jednom od najvažnijih manastira Srpske crkve, sveštenici Eparhije su, u sabornosti, pristupili Svetoj tajni ispovesti i pokajanja, nakon čega je usledila trpeza ljubavi.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.