Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Mileševska svetinja, u kojoj se vekovima sabira narod na izvorima vere i nadahnuća, i ove jeseni zasijaće u liturgijskom i kulturnom praznovanju. U ponedeljak i utorak, 6. i 7. oktobra, biće proslavljena ktitorska slava manastira Mileševe, ujedno i slava Eparhije mileševske i Radija Mileševa – praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, velikom ktitoru i čuvaru svetinje.
Praznično sabranje u Mileševi
Obeležavanje počinje u ponedeljak, 6. oktobra, svečanim prazničnim bdenjem u 17 časova, kada će molitveni duh ispuniti drevne zidine manastira i sabrati vernike u zajedničkoj molitvi i pesmi.
Foto: Eparhija mileševska
Centralno bogoslužbeno sabranje zakazano je za utorak, 7. oktobar, kada će u 9 časova u manastiru Mileševa biti služena arhijerejska liturgija. Nakon svetog bogosluženja, sledi rezanje slavskog kolača u znak zajedničke molitve i zahvalnosti Svetom kralju Vladislavu.
Duhovna i kulturna radost
Pored liturgijskog slavlja, proslava će biti obogaćena bogatim kulturno-umetničkim programom, u kojem se spajaju reč, pesma i sećanje na dugu istoriju Mileševe. Verni narod i gosti sabraće se i oko trpeze ljubavi, kao izraza zajedništva i radosti u Hristu.
Wikimedia/Snežana Trifunović
Manastir Mileševa
U slavu ktitora i zaštitnika
Sveti kralj Vladislav, naslednik i nastavljač dela svog strica Svetog Save i oca Stefana Prvovenčanog, upamćen je kao ktitor manastira Mileševe i pobožni vladar koji je srpskom narodu darovao neprolazno duhovno blago. Zato njegov praznik, slava Eparhije mileševske i Radija Mileševa, postaje dan sabiranja svih koji čuvaju i prenose nasleđe svetih Nemanjića i svedoče veru kroz vekove.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
U mileševskoj svetinji okupili su se arhijereji, vernici i ugledne državne ličnosti Srbije i Crne Gore, obeležavajući praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, kroz dirljive molitve i inspirativne besede arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Mitropolit mileševski služio prvu liturgiju pređeosvećenih darova u ovom Velikom postu - vernicima preneo poruku o ljubavi, zajedništvu i unutrašnjoj discipline.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.