Dvodnevni program u manastiru Mileševa počinje prazničnim bdenjem, nastavlja se arhijerejskom liturgijom i trpezom ljubavi, uz bogat kulturno-umetnički sadržaj koji spaja reč, pesmu i sećanje na vekovnu tradiciju svetinje.
Mileševska svetinja, u kojoj se vekovima sabira narod na izvorima vere i nadahnuća, i ove jeseni zasijaće u liturgijskom i kulturnom praznovanju. U ponedeljak i utorak, 6. i 7. oktobra, biće proslavljena ktitorska slava manastira Mileševe, ujedno i slava Eparhije mileševske i Radija Mileševa – praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, velikom ktitoru i čuvaru svetinje.
Praznično sabranje u Mileševi
Obeležavanje počinje u ponedeljak, 6. oktobra, svečanim prazničnim bdenjem u 17 časova, kada će molitveni duh ispuniti drevne zidine manastira i sabrati vernike u zajedničkoj molitvi i pesmi.
Foto: Eparhija mileševska
Centralno bogoslužbeno sabranje zakazano je za utorak, 7. oktobar, kada će u 9 časova u manastiru Mileševa biti služena arhijerejska liturgija. Nakon svetog bogosluženja, sledi rezanje slavskog kolača u znak zajedničke molitve i zahvalnosti Svetom kralju Vladislavu.
Duhovna i kulturna radost
Pored liturgijskog slavlja, proslava će biti obogaćena bogatim kulturno-umetničkim programom, u kojem se spajaju reč, pesma i sećanje na dugu istoriju Mileševe. Verni narod i gosti sabraće se i oko trpeze ljubavi, kao izraza zajedništva i radosti u Hristu.
Wikimedia/Snežana Trifunović
Manastir Mileševa
U slavu ktitora i zaštitnika
Sveti kralj Vladislav, naslednik i nastavljač dela svog strica Svetog Save i oca Stefana Prvovenčanog, upamćen je kao ktitor manastira Mileševe i pobožni vladar koji je srpskom narodu darovao neprolazno duhovno blago. Zato njegov praznik, slava Eparhije mileševske i Radija Mileševa, postaje dan sabiranja svih koji čuvaju i prenose nasleđe svetih Nemanjića i svedoče veru kroz vekove.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U mileševskoj svetinji okupili su se arhijereji, vernici i ugledne državne ličnosti Srbije i Crne Gore, obeležavajući praznik posvećen Svetom kralju Vladislavu, kroz dirljive molitve i inspirativne besede arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.