Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Manastir Mileševa, jedna od najvećih srpskih svetinja, gde molitva ne prestaje vekovima i gde freske dišu večnim bojama neba, dočekao je još jednog visokog gosta — ministra za kulturu Republike Srbije Nikolu Selakovića. U ovoj svetinji, osvećenoj prisustvom Svetog Save i milosnim pogledom Belog anđela, ministra su s bratskom srdačnošću dočekali Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit mileševski gospodin Atanasije, kao i igumanija manastira, mati Akvilina, zajedno sa vernim saradnicima i predsednikom opštine Prijepolje, gospodinom Dragom Popadićem.
Povod ove značajne posete bio je poduhvat od izuzetnog značaja — započeti radovi na potpunoj zameni olovnog krova nad sabornih hramom Vaznesenja Gospodnjeg, srcem mileševske svetinje. U dubokom razumevanju težine i veličine ovog zadatka, mitropolit Atanasije i mati Akvilina izložili su planove i izazove pred ministrom, a gospodin Selaković potvrdio je da će država, preko Ministarstva kulture, dati snažnu podršku ovom poduhvatu.
Foto: Eparhija mileševska
Manastir Mileševa posetio je ministar kulture Nikola Selaković
- Manastir Mileševa nije samo kulturno blago, već i duhovna svetiljka našeg naroda, mesto gde se čuva lice Svetog Save i neprolazna lepota Belog anđela. Upravo zato je obnova ovog svetog krova dužnost svih nas – i Crkve, i države, i naroda - istakao je ministar Selaković.
Vladika mileševski Atanasije nije krio zahvalnost. U toplim rečima koje su isijavale i očinsku brigu i duhovnu radost, uverio je ministra da će Eparhija mileševska učiniti sve kako bi radovi bili privedeni kraju na način dostojan svetinje kakva je Mileševa.
- Nakon završetka planiranih poslova, naš hram će zablistati u još većem sjaju - poručio je vladika Atanasije, izražavajući nadu da će se iz ovog dela roditi i nova snaga za sve buduće poduhvate.
U nastavku susreta razgovaralo se i o drugim važnim poslovima i projektima koji bi, uz Božiju pomoć i zajedničko zalaganje države i Crkve, mogli uskoro biti ostvareni u manastiru Mileševa — jer kada se zemaljsko složi s nebeskim, sve je moguće i sve ima večnu vrednost.
Poseta ministra Selakovića manastiru Mileševa još jednom je potvrdila da je vera temelj identiteta, a kultura izraz duše naroda. A tamo gde se vera i kultura spoje pod svodovima svetinje, poput Mileševe, rađa se nada — tiha, jaka, neugasiva.
U Vaznesenjskom hramu nemanjićkog manastira, gde su monahinje i vernici u duhovnoj slozi proslavili praznik Blagovesti, mitropolit Atanasije uputio je snažan poziv svima da se odazovu Božijem glasu i postanu učesnici spasenja.
U Saborni hram Svetog Vasilija Ostroškog u Prijepolju slilo se more dečjih glasova i osmeha, dok je vladika mileševski govorio o Hristovoj vojsci dobrote i ljubavi, bez koje svet ne bi opstao.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
U jednoj od najvećih srpskih svetinja, počela je obnova sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg. Uz molitvu i najiskusnije majstore sa Kosova i Metohije, ova svetinja iz doba Nemanjića dobiće novi krov i zablistati kao nekada.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
Iza poznatih simbola i opštepoznatih činjenica o manastirskom kompleksu u dolini reke Mileševke otvaraju se manje vidljive epizode koje ga otkrivaju u drugačijem svetlu.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.