Aktuelno iz SPC 26.11.2025 | 20:42

EVO ZAŠTO SU PATRIJARH I 7 VLADIKA BILI U KRAGUJEVCU: Veliki događaj za Eparhiju šumadijsku i srpsko bogoslovlje

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
EVO ZAŠTO SU PATRIJARH I 7 VLADIKA BILI U KRAGUJEVCU: Veliki događaj za Eparhiju šumadijsku i srpsko bogoslovlje
SPC

Vernici, arhijereji, profesori i đaci okupili su se u crkvi Svetog Save kako bi zajedno proslavili četvrt veka škole koja oblikuje buduće pastire Hristove, uz poruke o veri, životu i službi Dobrog Pastira.

U kragujevačkom naselju Aerodrom, svetlost sveća polako se preliva preko ikona u crkvi Svetog Save, dok miris tamjana ispunjava prostor. Mnoštvo vernika iz Šumadije sabralo se u hramu pored Bogoslovije Svetog Jovana Zlatousta kako bi zajedno sa patrijarhom srpskim Porfirijem proslavili 25. godišnjicu osnivanja škole koja već četvrt veka obrazuje buduće pastire Hristove.

Velelepni hram bio je ispunjen ne samo vernicima, već i arhijerejima, profesorima i đacima. U tišini koja je prethodila liturgiji osećala se težina i radost istorije – put od skromnih početaka do danas, kada se ova Bogoslovija izdvojila kao samostalno i priznato duhovno učilište.

Foto: SPC
Doček partijarha srpskog u porti hrama

 

Od prvih časova u Grošnici do samostalnog učilišta

Na inicijativu blažene uspomene Episkopa šumadijskog Save, Sveti Arhijerejski Sabor odobrio je početak rada nove bogoslovske škole u Kragujevcu 1997. godine, kao odeljenje beogradske Bogoslovije Svetog Save. Za prorektora je postavljen tada protođakon dr Dragan Protić, a prvi časovi održavani su u prostorijama Zadružnog doma u Grošnici.

– Dom je delimično bio prilagođen potrebama škole, ali je svima bilo jasno da takva ustanova ne može dugo ostati u tom prostoru – navodi se u istorijatu Bogoslovije. Istovremeno, počelo je zidanje nove zgrade pored crkve Svetog Save u naselju Aerodrom.

Do vanrednog zasedanja Sabora 2000. godine škola je radila kao odeljenje. Tada je doneta odluka da preraste u samostalnu Bogosloviju i da nosi ime Svetog Jovana Zlatousta. Svečano proglašenje obavljeno je na praznik tog velikog vaseljenskog učitelja, 26. novembra 2000. godine.

Foto: SPC
Liturgija u hramu Svetog Save u Kragujevcu

 

Prva arhijerejska liturgija vladike Jovana

Nova zgrada sa pet spratova, školskom kapelom i internatom prostirala se na oko 3000 m² i bila je spremna za nastavu septembra 2001. godine, samo dva meseca nakon upokojenja episkopa Save, koji nije dočekao da blagoslovi rad u novom prostoru. O izgradnji je od prvog dana brinuo protojerej-stavrofor Milan Borota, a sredstva su prikupljena uglavnom prilozima hrišćana iz Amerike i Kanade. Osvećenje škole i kapele obavio je tadašnji administrator Eparhije šumadijske, Episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije.

U septembru 2002. godine ustoličenje novog, trećeg episkopa, danas mitropolita šumadijskog Jovana, bilo je znak duhovnog kontinuiteta – već sutradan vladika Jovan služio je svetu Liturgiju u Bogosloviji za početak nove školske godine. Od tada rektor Bogoslovije prof. dr Zoran Krstić, profesori i đaci osećali su neprekidnu očinsku brigu mitropolita Jovana prema ovoj školi.

Foto: SPC
Patrijarh Porfirije sa arhijerejima Srpske pravoslavne crkve

 

Dobri pastir i služba Hristu

Tokom svete liturgije pročitan je odlomak iz Jevanđelja po Jovanu, priča o Dobrom Pastiru, koju je Svetejši Patrijarh tumačio prisutnima:

– U jevanđeljima Gospod često, kada se obraća onima koji ga prate i onima koji ga slušaju, proiznosi reči u slikama, govori u metaforama da bi dočarao i opisao tajnu Carstva Nebeskog… Pastir poznaje svoju pastvu i ne pravi razlike među članovima svog stada, raduje se sa svojim stadom, ali istovremeno i sastradava kada stado strada. Čitavog sebe daje za svaku svoju ovcu, a naročito je tužan kada se desi da se neka ovca izgubi…

Patrijarh je podsetio sveštenike i buduće sveštenike na njihovu odgovornost: služiti Bogu kroz služenje narodu, ne tražeći ni društveni, ni politički, ni bilo kakav drugi značaj, već čvrsto držeći Hristovu reč kao merilo svog života i službe.

– Ova škola ne nosi uzalud ime Svetog Jovana Zlatousta, koji je veliki učitelj i otac Crkve… On je primer za ugled – naglasio je Patrijarh, dodajući da vera i život moraju biti dve strane iste stvarnosti: – Onako kako verujemo, tako i živimo. Verujmo onako kako je verovao Sveti Jovan Zlatousti – pravoslavno.

 

Svečani čin i kulturni program

Na kraju Liturgije obavljen je svečani čin blagosiljanja slavskih prinosa, kada je Patrijarh prelomio slavski kolač zajedno sa rektorom i đacima, očinski poučivši ih o veri i životu.

Sasluživali su mitropoliti, episkopi i arhimandriti, kao i rektori i profesori bogoslovskih škola, uz prisustvo đakona i učenika. Atmosfera je bila ispunjena molitvom i tišinom koja nosi težinu i radost vere.

Nakon Liturgije, u amfiteatru Bogoslovije održana je svečana akademija, koju je otvorio Patrijarh rečima: – Blagodat Gospoda našeg Isusa Hrista, i ljubav Boga i Oca, i zajednica Svetog Duha, bude sa svima vama. Kulturno-umetnički program pripremili su đaci škole, demonstrirajući kroz pesme, recitacije i scenske prikaze bogatstvo duhovnog života ustanove.

Svetionik vere i znanja

Dvadesetpet godina postojanja Bogoslovije Svetog Jovana Zlatousta u Kragujevcu jasno pokazuju da ovo učilište nije samo mesto obrazovanja, već živo svedočanstvo vere, škole koja oblikuje buduće sveštenike i pastire Hristove. Od prvih časova u Grošnici, preko zidanja i osvećenja nove zgrade, do današnje proslave, Bogoslovija je svetionik pravoslavnog života u Šumadiji, mesto gde se vera i znanje stapaju u svakodnevni život.

U svakom osmehu đaka, u svakoj ikoni i u tišini crkve Svetog Save oseća se težina i lepota četvrt veka predanog služenja Bogu i narodu – vrednost koju Svetejši Patrijarh i svi prisutni tog dana slave i poštuju.