Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Pojas Presvete Bogorodice, koji je od Spasovdana izložen vernicima na poklonjenje i celivanje u Hramu Svetog Save, ovih dana u Beogradu sabira neprekidne kolone vernog naroda koji u tišini i molitvenom raspoloženju strpljivo čeka i po više sati kako bi pristupio ovoj velikoj svetinji.
Prema podacima koje navodi Srpska pravoslavna crkva, red vernika koji se proteže duž vračarskih ulica i Svetosavskog platoa danas je dostizao dužinu veću od kilometar i po. U prestonicu je, prema istim navodima, pristiglo više od stotinu autobusa sa poklonicima iz različitih krajeva Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i drugih srpskih zemalja, koji su došli da se poklone svetinji koja se retko iznosi van svetogorskih manastirskih zidina.
Vernici iz svih krajeva satima čekaju u molitvenoj tišini
Među okupljenima vladaju sabranost i strpljenje, a lična svedočenja vernika oslikavaju dubinu njihovog doživljaja. Jedan Beograđanin iz Zemuna kazao je da je u redu čekao oko sat vremena kako bi se poklonio Časnom Pojasu Presvete Bogorodice, kao i njegova sugrađanka iz Rakovice, koja je dodala:
– Vredi čekati. Sve za Majku Božiju i Boga vredi i nikad nije teško.
Slično iskustvo podelio je i Novosađanin koji je u redu proveo oko sat vremena:
– Vredelo je, naravno, pa uvek vredi kada je reč o ovakvoj svetinji.
Jedna Beograđanka navela je da je u koloni ispred Hrama Svetog Save čekala oko dva sata, ističući da dolazak Pojasa Presvete Bogorodice u Beograd predstavlja događaj od izuzetnog značaja za pravoslavne vernike i srpski narod.
Mladić, student u Beogradu, rekao je da je u redu proveo gotovo pet sati, ali da mu to nije predstavljalo teškoću imajući u vidu svetinju kojoj je pristupio:
– Kada čovek osvesti kolika je svetinja i da 650 godina nije bila u Srbiji, ni pet sati u redu nije mnogo.
Žena iz Smederevske Palanke kazala je da bi čekala i deset sati:
– Ovo je događaj koji ostaje za večita vremena. To se ne događa često. Radujem se što ima toliko mladih i dece.
Svetinja koja je posle vekova ponovo stigla među srpski narod
Časni Pojas Presvete Bogorodice, jedna od najpoštovanijih svetinja pravoslavnog sveta, stigao je 20. maja u Beograd iz manastira Vatoped. Na aerodromu „Nikola Tesla“ svetinju su dočekali patrijarh srpski Porfirije i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, uz prisustvo crkvenih i državnih predstavnika.
Svetinja je najpre bila izložena u Vaznesenjskoj crkvi, odakle je, na čelu Spasovdanske litije, preneta u Hram Svetog Save, gde će ostati na poklonjenje vernom narodu do 29. maja.
Foto: SPC
Pojas Presvete Boogorodice na Spasovdan je litijski donet u Hram Svetog save
Pojas Presvete Bogorodice vekovima čuva u manastiru Vatoped na Svetoj Gori i da se izuzetno retko iznosi van manastirskih zidina. Reč je o svetinji koja se smatra ličnim predmetom Presvete Bogorodice, podeljenim u tri dela, i koja zauzima posebno mesto u pobožnosti pravoslavnih vernika.
Predanje o Časnom Pojasu i njegova posebna uloga u pravoslavlju
Pojas od kamilje dlake isplela je sama Presveta Bogorodica, a nakon njenog Uspenja predala ga je svetom apostolu Tomi. Brigu o svetinji preuzele su pobožne žene iz Jerusalima, a Bogorodica je, pred kraj svog zemaljskog života, poverila jevanđelisti Jovanu da im preda i njene rize. Ova dužnost čuvanja svetinje i odeće Majke Božije, prema predanju, prenosila se u porodici pobožnih žena kroz generacije.
U vreme cara Arkadija, sina Teodosija Velikog, Časni Pojas prenet je u Konstantinopolj, gde je imao zaštitnu ulogu nad prestonicom i njenim stanovništvom. Kasnije je prenet u grad Zilu u Kapadokiji, a potom ponovo vraćen u Carigrad. Oko 1150. godine nalazio se u Velikoj palati, u hramu Svetog arhangela Mihaila, gde je, prema predanju, delimično podeljen, a njegovi delovi preneti u druge svetinje.
U 12. veku, za vreme cara Manojla Komnina, ustanovljen je praznik Časnog Pojasa Presvete Bogorodice, koji se obeležava 31. avgusta. U srpskoj srednjovekovnoj tradiciji svetinja je došla u posed svetog kneza Lazara, koji ju je, prema predanju, darovao manastiru Vatoped, gde se od tada neprekidno čuva u oltaru katolikona, sabornog hrama manastira.
Dragan Kadić
Vernici će moći da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice u Hramu Svetog Save do 29. maja
Tokom perioda turske vlasti, bratstvo manastira nosilo je Časni Pojas u litijama na Krit, u Makedoniju, Trakiju i Malu Aziju, sa ciljem duhovnog osnaživanja naroda i molitve za izbavljenje od bolesti i nevolja. U predanju se čuvaju brojna svedočanstva o isceljenjima i darovanju poroda onima koji su sa verom pristupali svetinji.
Iz posebnog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici, u svetogorskoj tradiciji razvila se praksa da se vernicima daju osveštane trake koje se dodiruju Časnim Pojasom, kao blagoslov i duhovno ukrepljenje, svedočeći o neprekinutoj pobožnosti i živoj veri koja prati ovu svetinju kroz vekove.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
Dušan Ubović otkrio je šta je ekipa RTS-a snimila na Svetoj gori, kako je iguman Jefrem govorio o Srbiji i Kosovu, ali i zbog čega je susret sa kivotom Presvete Bogorodice doživeo kao nešto što prevazilazi svako ljudsko objašnjenje.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Najviše se patrijarhu Porfiriju poslednjih dana zamera što još nije čestitao Studentskoj listi, a to su uradili i Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, ali i beogradski nadbiskup i kardinal Ladislav Nemet
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.
Među vernim narodom koji je primio blagoslov sa Svete Gore otvorilo se pitanje pravilnog ophođenja prema osveštanoj trakici, a sveštenici iznose pojašnjenje u skladu sa crkvenom praksom.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.