OVI LJUDI SU VEČNI PLEN ĐAVOLA! Sveti Justin Ćelijski otkriva kako se postaje stalna radionica zla!
Crkva ne govori o bludu samo kao o prekršaju, već kao o duhovnoj bolesti, o strasti koja čoveka odvaja od izvora života – od Boga.
Crkva uči da telesni odnosi imaju svoje puno dostojanstvo jedino u Svetoj tajni braka.
U pravoslavnom učenju blud se smatra jednim od najtežih grehova protiv čistote i svetinje ljudskog života.
Crkva uči da telesni odnosi imaju svoje puno dostojanstvo jedino u Svetoj tajni braka, dok svaki odnos van bračne zajednice predstavlja greh koji ranjava čovekovu dušu, narušava zajednicu sa Bogom i ostavlja posledice koje se često odražavaju i na duhovni i na telesni život.
O tome koliko je blud opasan po čoveka govorio je i sveštenik Petar Gurjanov, koji ističe da nijedan težak greh ne prolazi bez posledica, bez obzira na to da li čovek veruje u duhovne zakone ili ih odbacuje.
- Ni jedan greh, posebno težak kao što je blud, neće ostati nekažnjen, a kazna će biti veoma strašna. Duhovni zakoni funkcionišu čak i ako čovek u njih ne veruje.
Otac Petar naglašava da o tome ne govori samo na osnovu crkvenog učenja, već i iz dugogodišnjeg svešteničkog iskustva stečenog kroz ispovest velikog broja ljudi različitog uzrasta i životnih okolnosti.
Kako kaže, iznova se pokazuje da blud sa sobom donosi tugu, nevolje i bolesti.
- Kao sveštenik, ispovedajući hiljade ljudi različitog uzrasta i statusa, svedočim: neizbežna tuga, nevolje i bolesti dolaze u živote bludnika.
On dodaje da mnogi ljudi osećaju duboku unutrašnju prazninu i bol, iako spolja njihov život može izgledati uspešno i uređeno.
- I često i sam čovek shvata da se oseća veoma loše, povređeno i usamljeno, čak i kada je spolja sve izgleda u redu. Nema pojma zašto mu duša toliko pati...
Ipak, sveštenik naglašava da i za bludnike postoji put spasenja ukoliko se iskreno pokaju, napuste greh i odlučno promene svoj život. Upozorava da vreme za pokajanje nije neograničeno, jer posle smrti više nema mogućnosti da čovek ispravi ono što je propustio.
- Ali daj Bože da se čovek ipak pokaje, odlučno napusti greh bluda i krene putem ispravljanja. Posle smrti neće biti pokajanja. A smrt može doći svakog trenutka.
Govoreći o načinu borbe protiv ovog greha, otac Petar ističe da su celomudrenost, molitva i život u zajednici sa Bogom jedini sigurni put kojim čovek može sačuvati svoju dušu. Posebno naglašava značaj svetih tajni Ispovesti i Pričešća.
- Celomudrenost, molitva, život sa Bogom, učešće u Svetim tajnama ispovesti i pričešća, to je kolosalna i jedina spasonosna sila.
Sveštenik upozorava i da neprijatelj ljudskog spasenja upravo kroz blud nastoji da čoveka odvoji od Boga i dovede do duhovnog očajanja.
- Đavo će učiniti sve da nas uništi! A blud mu je najefikasniji i najjednostavniji način da se uništi čovek i dovede do potpunog očaja.
Na kraju svoje poruke otac Petar podseća da u duhovnoj borbi nema prostora za kompromis i da svako svojim životom bira kome će služiti.
- I ovde nema sredine. Ili si lopov ili nisi lopov. Ili si ubica ili nisi ubica. Ili si sa Bogom ili sa đavolom. Izbor je naš.
Crkva ne govori o bludu samo kao o prekršaju, već kao o duhovnoj bolesti, o strasti koja čoveka odvaja od izvora života – od Boga. Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage. Što se više čovek bavi negativnim mislima, to one jače utiču na njegovo raspoloženje, njegove odluke i odnose sa ljudima. U pravoslavlju, čovek ne skriva svoju muku od Boga već je iznosi je pred njega.

OVI LJUDI SU VEČNI PLEN ĐAVOLA! Sveti Justin Ćelijski otkriva kako se postaje stalna radionica zla!
KAKO KOJI GREH UTIČE NA LJUDSKO TELO I RAZARA ORGANE: Pravoslavno učenje o duhovnim uzrocima bolesti i kako sami sebe uništavamo
OVO JE GLAVNI UZROK NESLOGE I DRUGIH NESREĆA U PORODICI! Upozorenje starca Tadeja koje bi trebalo svi da pročitaju!
ZAŠTO NIKAD NE TREBA PLAKATI PRED DRUGARICOM? Otac Andrej objasnio šta rade bezbožnici, a šta vernici kad ih stignu muke!
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.
Otac Arsenije objašnjava kako protivprirodni izbori i nemoral svakodnevno iscrpljuju našu snagu i ugrožavaju budućnost čitavog naroda
Kakvi god da su uzroci, treba samo na vreme shvatiti da je to greh. Ako se vi borite da iz toga isplivate, eto nama novog mučenika, istakao je otac Stefan.
Sveštenik crkve nikada ne prezire one koji se iskreno kaju. On se raduje iskrenoj ispovesti pokajnika, kao što se lekar raduje ozdravljenju bolesnika, objašnjava sveštenik.
U Svetom pismu i učenju Svetih otaca mnogo puta se upozorava na opasnost licemerja, dvoličnosti i laskanja.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Probajte plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog.
Sveštenik upozorava da čovek u trci za udobnošću može zaboraviti duhovne vrednosti, podsećajući na značaj molitve, jednostavnosti i uzdržanja.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveštenik upozorava da čovek u trci za udobnošću može zaboraviti duhovne vrednosti, podsećajući na značaj molitve, jednostavnosti i uzdržanja.
Iako je Crkva zvanično ne naziva „isceliteljkom od depresije“, brojni vernici svedoče da su kroz molitvu Svetoj Kirijakiji pronašli mir, snagu i nadu.