OVI LJUDI SU VEČNI PLEN ĐAVOLA! Sveti Justin Ćelijski otkriva kako se postaje stalna radionica zla!
Crkva ne govori o bludu samo kao o prekršaju, već kao o duhovnoj bolesti, o strasti koja čoveka odvaja od izvora života – od Boga.
Crkva uči da telesni odnosi imaju svoje puno dostojanstvo jedino u Svetoj tajni braka.
U pravoslavnom učenju blud se smatra jednim od najtežih grehova protiv čistote i svetinje ljudskog života.
Crkva uči da telesni odnosi imaju svoje puno dostojanstvo jedino u Svetoj tajni braka, dok svaki odnos van bračne zajednice predstavlja greh koji ranjava čovekovu dušu, narušava zajednicu sa Bogom i ostavlja posledice koje se često odražavaju i na duhovni i na telesni život.
O tome koliko je blud opasan po čoveka govorio je i sveštenik Petar Gurjanov, koji ističe da nijedan težak greh ne prolazi bez posledica, bez obzira na to da li čovek veruje u duhovne zakone ili ih odbacuje.
- Ni jedan greh, posebno težak kao što je blud, neće ostati nekažnjen, a kazna će biti veoma strašna. Duhovni zakoni funkcionišu čak i ako čovek u njih ne veruje.
Otac Petar naglašava da o tome ne govori samo na osnovu crkvenog učenja, već i iz dugogodišnjeg svešteničkog iskustva stečenog kroz ispovest velikog broja ljudi različitog uzrasta i životnih okolnosti.
Kako kaže, iznova se pokazuje da blud sa sobom donosi tugu, nevolje i bolesti.
- Kao sveštenik, ispovedajući hiljade ljudi različitog uzrasta i statusa, svedočim: neizbežna tuga, nevolje i bolesti dolaze u živote bludnika.
On dodaje da mnogi ljudi osećaju duboku unutrašnju prazninu i bol, iako spolja njihov život može izgledati uspešno i uređeno.
- I često i sam čovek shvata da se oseća veoma loše, povređeno i usamljeno, čak i kada je spolja sve izgleda u redu. Nema pojma zašto mu duša toliko pati...
Ipak, sveštenik naglašava da i za bludnike postoji put spasenja ukoliko se iskreno pokaju, napuste greh i odlučno promene svoj život. Upozorava da vreme za pokajanje nije neograničeno, jer posle smrti više nema mogućnosti da čovek ispravi ono što je propustio.
- Ali daj Bože da se čovek ipak pokaje, odlučno napusti greh bluda i krene putem ispravljanja. Posle smrti neće biti pokajanja. A smrt može doći svakog trenutka.
Govoreći o načinu borbe protiv ovog greha, otac Petar ističe da su celomudrenost, molitva i život u zajednici sa Bogom jedini sigurni put kojim čovek može sačuvati svoju dušu. Posebno naglašava značaj svetih tajni Ispovesti i Pričešća.
- Celomudrenost, molitva, život sa Bogom, učešće u Svetim tajnama ispovesti i pričešća, to je kolosalna i jedina spasonosna sila.
Sveštenik upozorava i da neprijatelj ljudskog spasenja upravo kroz blud nastoji da čoveka odvoji od Boga i dovede do duhovnog očajanja.
- Đavo će učiniti sve da nas uništi! A blud mu je najefikasniji i najjednostavniji način da se uništi čovek i dovede do potpunog očaja.
Na kraju svoje poruke otac Petar podseća da u duhovnoj borbi nema prostora za kompromis i da svako svojim životom bira kome će služiti.
- I ovde nema sredine. Ili si lopov ili nisi lopov. Ili si ubica ili nisi ubica. Ili si sa Bogom ili sa đavolom. Izbor je naš.
Crkva ne govori o bludu samo kao o prekršaju, već kao o duhovnoj bolesti, o strasti koja čoveka odvaja od izvora života – od Boga. Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage. Što se više čovek bavi negativnim mislima, to one jače utiču na njegovo raspoloženje, njegove odluke i odnose sa ljudima. U pravoslavlju, čovek ne skriva svoju muku od Boga već je iznosi je pred njega.

OVI LJUDI SU VEČNI PLEN ĐAVOLA! Sveti Justin Ćelijski otkriva kako se postaje stalna radionica zla!
KAKO KOJI GREH UTIČE NA LJUDSKO TELO I RAZARA ORGANE: Pravoslavno učenje o duhovnim uzrocima bolesti i kako sami sebe uništavamo
OVO JE GLAVNI UZROK NESLOGE I DRUGIH NESREĆA U PORODICI! Upozorenje starca Tadeja koje bi trebalo svi da pročitaju!
ZAŠTO NIKAD NE TREBA PLAKATI PRED DRUGARICOM? Otac Andrej objasnio šta rade bezbožnici, a šta vernici kad ih stignu muke!
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Reči optinskog starca govore o smirenju, samoprekoru i oproštaju, ali i o tome kako da čovek spreči da povreda preraste u gnev i osudu.
Govoreći o duhovnim uzrocima ovakvog stanja, arhimandrit Jovan Jelenkov ističe da tuga može biti povezana sa odsustvom vere, kada čovek u svojoj nemoći prestaje da vidi svetlost i izlaz.
Neka od najpoznatijih pravila vezanih za sahranu i period žalosti nemaju nikakvo hrišćansko uporište, a stručnjaci upozoravaju da sujeverje može dodatno otežati proces prihvatanja gubitka.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Slavski kolač nije obična pogača, naglašava sveštenik.
Kada neko više ne želi da bude deo našeg života, insistiranje i pokušaj da ga zadržimo može samo produbiti bol.
Oslovljavanje sveštenih lica mora da bude primereno okolnostima i prilici.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.