Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage.
U pravoslavnoj tradiciji čovek je jedinstvo duše i tela. Sve što se događa u duši odražava se, na neki način, i na telo - ne kao "kazna", već kao posledica unutrašnjeg stanja. Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage, jer telo reaguje na emotivnu i duhovnu napetost.
Crkva, naravno, ne izjednačava duhovna učenja sa medicinom, niti negira značaj medicine i naučna dostignuća u lečenju i dijagnostici bolesti, ali govori o tome kako duševna stanja utiču na čoveka i kako se unutrašnja disharmonija može odraziti na celokupno zdravlje.
Sveti Serafim Sarovski je govorio da je telo sluga, duša carica, i zato je milost Gospodnja kada se telo iznurava bolešću, jer od toga slabe strasti i čovek dolazi k sebi.
- I sama telesna bolest se ponekad rađa od strasti. Odbaci greh i bolesti će te ostaviti. Jer, one nastaju od greha, kako tvrdi Sveti Vasilije Veliki - isticao je, primera radi, sveti Serafim.
U nastavku je prikaz, koji je objavio "Pravoslavnyy Chernigov" koji se često koristi u pastirskoj praksi — kao duhovna, simbolička mapa koja pomaže čoveku da razume svoje strasti i njihovo delovanje.
Bes i razdražljivost
Organi: srce, krvni sudovi, krvni pritisak
Zašto (duhovno tumačenje): stalna unutrašnja napetost i "ključanje" duše.
Moguće posledice: osećaj ubrzanog pulsa, napetosti, pritiska i fizičkog zamora.
Shutterstock/voronaman
Bes i razdražljivost dovode do "stradanja" srca
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U trenucima kada pritisnu muke, ljudi se prirodno okreću veri, ali se neretko javi dilema – da li se obratiti određenom svecu ili je dovoljna molitva upućena Bogu.
Iako medicina ima svoju nezamenjivu ulogu, pravoslavna duhovnost poziva čoveka da se suoči sa sobom, da preispita svoje unutrašnje stanje i da pokuša da kroz pokajanje, molitvu i ljubav pronađe put ka isceljenju.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.