Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage.
U pravoslavnoj tradiciji čovek je jedinstvo duše i tela. Sve što se događa u duši odražava se, na neki način, i na telo - ne kao "kazna", već kao posledica unutrašnjeg stanja. Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage, jer telo reaguje na emotivnu i duhovnu napetost.
Crkva, naravno, ne izjednačava duhovna učenja sa medicinom, niti negira značaj medicine i naučna dostignuća u lečenju i dijagnostici bolesti, ali govori o tome kako duševna stanja utiču na čoveka i kako se unutrašnja disharmonija može odraziti na celokupno zdravlje.
Sveti Serafim Sarovski je govorio da je telo sluga, duša carica, i zato je milost Gospodnja kada se telo iznurava bolešću, jer od toga slabe strasti i čovek dolazi k sebi.
- I sama telesna bolest se ponekad rađa od strasti. Odbaci greh i bolesti će te ostaviti. Jer, one nastaju od greha, kako tvrdi Sveti Vasilije Veliki - isticao je, primera radi, sveti Serafim.
U nastavku je prikaz, koji je objavio "Pravoslavnyy Chernigov" koji se često koristi u pastirskoj praksi — kao duhovna, simbolička mapa koja pomaže čoveku da razume svoje strasti i njihovo delovanje.
Bes i razdražljivost
Organi: srce, krvni sudovi, krvni pritisak
Zašto (duhovno tumačenje): stalna unutrašnja napetost i "ključanje" duše.
Moguće posledice: osećaj ubrzanog pulsa, napetosti, pritiska i fizičkog zamora.
Shutterstock/voronaman
Bes i razdražljivost dovode do "stradanja" srca
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.