U savremenom svetu, broj ljudi koji obolevaju od fizičkih i psihičkih bolesti raste. Moderni način života, sa ubrzanim tempom, stresom, nezdravom ishranom i sveprisutnim tehnologijama, čini da mnogi ljudi postaju podložni različitim bolestima. Fizičke bolesti, poput kardiovaskularnih, dijabetesa i oboljenja disajnih puteva, često su povezane sa lošim životnim navikama. S druge strane, psihičke bolesti, poput depresije, anksioznosti i poremećaja ponašanja, sve su češće i smatraju se posledicom emocionalnog stresa, socijalne izolacije i preopterećenja.
Nauka se uglavnom fokusira na biološke, psihološke i socijalne faktore koji utiču na zdravlje. Ona ističe da je genetika, životna sredina, ishrana i stres glavni uzročnici mnogih oboljenja, dok psihološki faktori, kao što su traume ili preopterećenost, igraju ključnu ulogu u mentalnom zdravlju.
Crkva, s druge strane, često naglašava duhovne uzroke bolesti. U hrišćanskom učenju, bolest može biti i posledica duhovnih slabosti, greha ili udaljenosti od Boga. Mnogi vernici smatraju da je fizičko i psihičko zdravlje povezano sa unutrašnjim duhovnim stanjem, a molitva, pokajanje i blizina Bogu predstavljaju put ka izlečenju.
Sveti Sava je govorio da bolest dolazi od skrivene muke.
"Bolest dolazi od muke koju skrivaš, zato udari u zemlju da je bolest primi. Vikni da je vetar odnese. Ispričaj nekome ko ti je drag. Tako će nevolja da ode iz tebe, a zdravlje da ti se vrati"!
Jako dobar nam je pokazatelj šta su oni imali i kroz šta su oni prošli, a šta mi imamo danas, istakao je otac Predrag.
Nikon je bio oficir rimski u Neapolju. Nije bio kršten, iako ga je majka, tajno od oca, poučavala veri Hristovoj.
Uspeh nije rezervisan samo za one koji uvek pobeđuju, već za one koji se nikada ne predaju.
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.