Jako dobar nam je pokazatelj šta su oni imali i kroz šta su oni prošli, a šta mi imamo danas, istakao je otac Predrag.
U mnogim srpskim domovima u glavnim prostorijama nalazi se ikona sveca zaštitnika doma, koji je simbol duhovne zaštite za sve ukućane. Međutim, pored ove ikone, sveštenik Predrag Popović ističe da je važno imati još jednu ikonu – ikonu jasenovačkih mučenika.
Jasenovački mučenici, koji su kanonizovani, imaju svoju posebnu ikonu, koja bi trebalo da bude prisutna u svakom domu. Kako objašnjava otac Predrag, ova ikona nije samo podsećanje na žrtvu, već i način da se oda počast onima koji su, kroz svoju patnju, dali živote za svoju veru.
Wikimedia/Petar Milošević
Sveti jučenici Jasenovački
To su naši preci, roditelji i praroditelji, čiji je život bio ispunjen neizmernim teškoćama, a danas, kroz njihovu žrtvu, mi imamo život kakav imamo.
- Jako dobar nam je pokazatelj šta su oni imali i kroz šta su oni prošli, a šta mi imamo danas, oni su naše smirenje i ko god da dođe od stranaca i pita šta je ovo, mi ćemo da kažemo to su Srbi i druge nacije koji su ubijeni najgorom mogućom mukom poznatom na planeti - ispričao je otac Popović.
Osim što predstavlja znak poštovanja i sećanja, ikona jasenovačkih mučenika ima i duhovnu ulogu. Popović savetuje da, kad god osetimo bes, nesigurnost ili nepravdu, pogledamo ovu ikonu i ona će nas smiriti.
Kako je naveo, ovako se pred ikonom treba i moliti.
- Kad god mislite da besnite, da vam nešto fali, pogledajte ikonu, smirićete se. Kad imate mnogo toga, pogledajte je, spustićete se. Ona će vas držati u balansu - poručio je na kraju.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
Muškarac mora da raste na intelektualnom nivou, u obrazovnom novou, u umetničkom novou, u svakom smislu da raste. Da dođe kući i kaže: "Znaš šta sam shvatio"? I da nauči svoju ženu, kaže otac Predrag.
Episkopa Silvestra iz Ugande dočekao je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, a njegov boravak u srpskim zemljama kroz liturgije, duhovne tribine i svedočanstva pokazuje kako pravoslavlje spaja ljude sa dva kontinenta u istom Duhu i veri.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
I vi imate Srbe, pravoslavne, koji usred Velikog posta jedu, piju, pevaju i proslavljavu ubistvo mladih ljudi. To je ruganje njihovoj žrtvi i ruganje Bogu. I mislite da se može očekivati neki boljitak kad se tako ulazi u brak., konstatuje i pita otac Predrag Popović.
Narod veruje da Sveta vodica, naročito ona Bogojavljenska (koju ljudi uglavnom i nose svojim domovima), može se čuvati neograničeno vreme, međutim, otac Predrag Popović je jednom prilikom istakao da se i ona može pokvariti, ali objasnio i u kojem slučaju.
Sveštenik Predrag Popović je stao pred ikonu Svetog Spiridona i izgovorio molitvu, obraćajući se svetitelju sa potrebom za 30.000 evra kako bi kupio kuću. Smatrao je da bi za taj iznos mogao da obezbedi dom. Tada je taj novac za njega bio ogroman, jer je sa 300 evra, koliko je imao, kuća bila nedostižna.
Kroz primer cara Davida Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da priznanje greha nije kraj, već početak neprekidnog hoda ka duhovnoj iskrenosti i unutrašnjem miru.
Sveto Pismo nas podseća da istinska milost nije uzajamna – ona se pruža i onima od kojih ništa ne očekujemo, otvarajući srce za Božiju neograničenu blagodat i put ka sinovnosti Božijoj.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.