I vi imate Srbe, pravoslavne, koji usred Velikog posta jedu, piju, pevaju i proslavljavu ubistvo mladih ljudi. To je ruganje njihovoj žrtvi i ruganje Bogu. I mislite da se može očekivati neki boljitak kad se tako ulazi u brak., konstatuje i pita otac Predrag Popović.
SPC danas slavi Svetih Četrdeset Mučenika u Sevastiji, posvećen uspomeni na stradanje mladih vojnika koji su položili život za veru Isusa Hrista 320 godine. Ovaj praznik je u crkvenom kalendaru obeležen crnim slovom.
Na ovaj crkveni praznik "nakamljen" je i jedan paganski - Mladenci, jer još su se drevni Kelti, Rimljani i Egipćani od 1. do 21. marta molili su se trostrukim božanstvima ne bi li dobili ljubav ili moć.
Naš narod je, u skladu sa tim, uzeo kao praznik na koji mladi supružnici (mladenci) u svome domu primaju goste, a ovi im donose poklone i na taj način im pomažu na početku njihovog života u bračnoj zajednici.
Nema veze sa crkvenim praznikom
Arhijerejski namesnik i paroh rumski Sreten Lazarević jednom prilikom je objasnio da Mladenci koje narod proslavlja u svojim domovina nema nikakve veze sa stradalim mučenicima.
- Danas proslavljamo svete velikomučenike iz Sevastije, mlade ljude, koji su bili izuzetno mučeni i postradali za veru. Zato se i nazivaju velikomučenici. U našem narodu se nekako uobičajilo, nemamo ni mi nekih velikih saznanja zbog čega, verovatno zbog naziva Mladenci, da se ovaj dan povezuje sa mladim bračnim parovima, iako suštinski ovaj praznik, nema sa tim nikakvih dodirnih tačaka.
- No, iako se proslavlja, u tom nekom kontektu, trebalo bi voditi računa da je ovo period Časnog posta, period u kojem se miruje i tihuje.
Otac Predrag Popović je objasnio da današnji dan nije dan za ovakvo slavlje, nego za proslavljanje mučenika koji su život položili za veru Hristovu.
- Mladenci u kalendaru, smatra se praznikom mladih nevenčanih ljudi, onda se oni skupljaju, prave se mladenčići sa medom, onda se krka, jede, slavi se... Prvo, pročitajte malo u kalendaru, ako je on već pojam i tipik neki, piše stradanje 42-oje sevastijskih mučenika, znači, 42-oje mladih ljudi je ubijeno taj dan. Stradali su za veru Hristovu - objašnjava otac Predrag Popović i nastavlja:
shutterstock.com/Dasha Petrenko
Mladenci se ne slave kako to Srbi obično rade
- Mi ne slavimo dan kad su ubijeni, nego proslavljamo taj dan, u Crkvi, liturgijski, molitveno. Na praznik Mladenaca, svaka kuća, bilo da ima ili nema mladih ljudi, treba da pravi mladenčiće, te male pogačice premaze medom, 42, koliko je i bilo i nih i taj dan da se to jede posle liturgije.
- Nema tad slavlja, nema ždramja i napijanja. I vi imate Srbe, pravoslavne, koji usred Velikog posta jedu, piju, pevaju i proslavljavu ubistvo mladih ljudi. To je ruganje njihovoj žrtvi i ruganje Bogu. I mislite da se može očekivati neki boljitak kad se tako ulazi u brak.
Velika je duhovna nezrelost kod nas u narodu, kaže otac Predrag.
printskrin video
Otac Predrag Popović
- Mnogo toga ljudi ne znaju, ali što je najgore, ne želi ni da znaju.
Kaže da je siguran da ga mladi ljudi ne bi ni poslašali kad bi im sve ovo objasnio. U šali kaže da bi možda dobio i batine.
Paljenje sveća u pravoslavnoj tradiciji ima duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu
U pravoslavnom hrišćanstvu postoji duboko ukorenjeno učenje o ljubavi, saosećanju i poštovanju dostojanstva svakog čoveka, jer je svaki čovek stvoren po liku Božjem.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.