I vi imate Srbe, pravoslavne, koji usred Velikog posta jedu, piju, pevaju i proslavljavu ubistvo mladih ljudi. To je ruganje njihovoj žrtvi i ruganje Bogu. I mislite da se može očekivati neki boljitak kad se tako ulazi u brak., konstatuje i pita otac Predrag Popović.
SPC danas slavi Svetih Četrdeset Mučenika u Sevastiji, posvećen uspomeni na stradanje mladih vojnika koji su položili život za veru Isusa Hrista 320 godine. Ovaj praznik je u crkvenom kalendaru obeležen crnim slovom.
Na ovaj crkveni praznik "nakamljen" je i jedan paganski - Mladenci, jer još su se drevni Kelti, Rimljani i Egipćani od 1. do 21. marta molili su se trostrukim božanstvima ne bi li dobili ljubav ili moć.
Naš narod je, u skladu sa tim, uzeo kao praznik na koji mladi supružnici (mladenci) u svome domu primaju goste, a ovi im donose poklone i na taj način im pomažu na početku njihovog života u bračnoj zajednici.
Nema veze sa crkvenim praznikom
Arhijerejski namesnik i paroh rumski Sreten Lazarević jednom prilikom je objasnio da Mladenci koje narod proslavlja u svojim domovina nema nikakve veze sa stradalim mučenicima.
- Danas proslavljamo svete velikomučenike iz Sevastije, mlade ljude, koji su bili izuzetno mučeni i postradali za veru. Zato se i nazivaju velikomučenici. U našem narodu se nekako uobičajilo, nemamo ni mi nekih velikih saznanja zbog čega, verovatno zbog naziva Mladenci, da se ovaj dan povezuje sa mladim bračnim parovima, iako suštinski ovaj praznik, nema sa tim nikakvih dodirnih tačaka.
- No, iako se proslavlja, u tom nekom kontektu, trebalo bi voditi računa da je ovo period Časnog posta, period u kojem se miruje i tihuje.
Otac Predrag Popović je objasnio da današnji dan nije dan za ovakvo slavlje, nego za proslavljanje mučenika koji su život položili za veru Hristovu.
- Mladenci u kalendaru, smatra se praznikom mladih nevenčanih ljudi, onda se oni skupljaju, prave se mladenčići sa medom, onda se krka, jede, slavi se... Prvo, pročitajte malo u kalendaru, ako je on već pojam i tipik neki, piše stradanje 42-oje sevastijskih mučenika, znači, 42-oje mladih ljudi je ubijeno taj dan. Stradali su za veru Hristovu - objašnjava otac Predrag Popović i nastavlja:
shutterstock.com/Dasha Petrenko
Mladenci se ne slave kako to Srbi obično rade
- Mi ne slavimo dan kad su ubijeni, nego proslavljamo taj dan, u Crkvi, liturgijski, molitveno. Na praznik Mladenaca, svaka kuća, bilo da ima ili nema mladih ljudi, treba da pravi mladenčiće, te male pogačice premaze medom, 42, koliko je i bilo i nih i taj dan da se to jede posle liturgije.
- Nema tad slavlja, nema ždramja i napijanja. I vi imate Srbe, pravoslavne, koji usred Velikog posta jedu, piju, pevaju i proslavljavu ubistvo mladih ljudi. To je ruganje njihovoj žrtvi i ruganje Bogu. I mislite da se može očekivati neki boljitak kad se tako ulazi u brak.
Velika je duhovna nezrelost kod nas u narodu, kaže otac Predrag.
printskrin video
Otac Predrag Popović
- Mnogo toga ljudi ne znaju, ali što je najgore, ne želi ni da znaju.
Kaže da je siguran da ga mladi ljudi ne bi ni poslašali kad bi im sve ovo objasnio. U šali kaže da bi možda dobio i batine.
Paljenje sveća u pravoslavnoj tradiciji ima duboko ukorenjeno duhovno značenje, jer se veruje da svetlost sveće simbolizuje prisustvo Božje i molitvu koja se uzdiže ka njemu
U pravoslavnom hrišćanstvu postoji duboko ukorenjeno učenje o ljubavi, saosećanju i poštovanju dostojanstva svakog čoveka, jer je svaki čovek stvoren po liku Božjem.
U svečanoj atmosferi crkve Svetog Petra, beogradski nadbiskup i metropolit poručio vernicima da Vaskrs nije samo pobeda nad smrću, već i poziv da svako od nas postane hodočasnik nade.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U Hramu Hrista Spasitelja, u prisustvu patrijarha Kirila i predsednika Ruske Federacije, obeležen je Vaskrs 2025. godine — u znaku molitve za pravedni mir i ujedinjenje hrišćanskog sveta.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog 1993. godine, u tišini drevne Optinske pustinje, dogodio se svirepi zločin koji je ostavio neizbrisiv trag na savremenoj crkvenoj istoriji. Ubistvo trojice krotkih slugu Božijih otvorilo je pitanja o duhovnoj borbi, zlu koje vreba i svetosti koja ne umire — čak ni u smrti.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.