Srpska pravoslavna crkva sutra obeležava Svetih 40 mučenika sevastijskih postradalih za veru Hristovu 320. godine.
Sutra se, prema crkvenim običajima, prave mali posni kolačići, mladenčići.
Svaka kuća, bilo da ima mlade u kući ili nema, treba za sutra da pripremi 40 mladenčića, posnih kolačića koje bi obavezno trebalo premazati medom.
Sprema ih domaćica ujutru i to bi trebalo ukućani da jedu ceo dan.
Mi vam danas dajemo starinski recept naših baka za pravljenje mladenčića.
Sastojci:
- 700 g brašna
- 500 ml vode
- 40 g svežeg kvasca
- 200 ml ulja
- 100 g šećera
- 1 limun (sok i kora)
- med za premazivanje
Shutterstock/slavabas
Testo za mladenčiće
Priprema
U šerpicu se stavi100 mililitara vode i stavi se na ringlu da se zagreje. Kad se voda smlači, skida se sa ringle pa se u šerpicu stavlja izmrvljena kocka svežeg kvasca, kašika šećera i kašika brašna. Sve se razmuti i ostavi pet minuta da se kvasac aktivira.
Kad kvasac počne da peni, stavlja se u veliku vanglu, dodaje se u njega preostalo brašno i šećer, ulje, kao i sok od limuna. Za lepši ukus izrenda se i korica limuna, pa se zamesi testo i ostavi da odstoji sat vremena.
Posle sat vremena testo se razvija pomoću oklagije na debljinu prsta, pa rakijskom čašicom vade se kolači i peku na 180 stepeni dok ne porumene.
Vruće kolačiće, kad se izvade iz rerne, trebalo bi premazati medom.
U pravoslavnom hrišćanstvu postoji duboko ukorenjeno učenje o ljubavi, saosećanju i poštovanju dostojanstva svakog čoveka, jer je svaki čovek stvoren po liku Božjem.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
I vi imate Srbe, pravoslavne, koji usred Velikog posta jedu, piju, pevaju i proslavljavu ubistvo mladih ljudi. To je ruganje njihovoj žrtvi i ruganje Bogu. I mislite da se može očekivati neki boljitak kad se tako ulazi u brak., konstatuje i pita otac Predrag Popović.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.