OVO DOVODI ČOVEKA DO DNA! Mitropolit Atanasije Limasolski o "skrupuloznoj savesti", kao najvećem problemu današnjice - "Zbog nje pijemo lekove..."
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Podvig posta, molitve i pokajanja menja čoveka iznutra, ali istovremeno otkriva i koliko je ljudska priroda krhka i osetljiva.
U pravoslavnom duhovnom iskustvu često se govori o tome da čovek koji ozbiljno stupi na put vere ne prolazi samo kroz spoljašnje promene, već i kroz duboke unutrašnje borbe.
Podvig posta, molitve i pokajanja menja čoveka iznutra, ali istovremeno otkriva i koliko je ljudska priroda krhka i osetljiva.
Duhovni život nije uvek spokojan i tih, kako se ponekad zamišlja, već često podrazumeva napor, unutrašnje lomove i veliku budnost nad sopstvenim mislima i osećanjima.

U tom procesu čovek postaje pažljiviji prema svemu što ga okružuje. Ono što ranije nije primećivao - reči, postupci, nepravda ili grubost sveta - počinje da oseća mnogo snažnije.
Upravo zato su mnogi podvižnici govorili da duhovni život ne čini čoveka ravnodušnim, već ga čini osetljivijim, jer se srce kroz pokajanje i molitvu menja i postaje prijemčivije za ono što je duhovno.
Zbog toga su oci Crkve uvek upozoravali da asketski podvizi ne mogu da se sprovode bez rasuđivanja i bez duhovnog rukovodstva. Post, bdenje i drugi napori imaju smisla samo ako su prožeti molitvom i smirenjem.
U suprotnom, čovek može da zapadne u duhovnu pometnju, jer podvig bez unutrašnjeg smirenja i bez vođstva iskusnog duhovnika može postati opasan.
Na tu složenu i često pogrešno shvaćenu stranu duhovnog života ukazivao je i ruski pravoslavni sveštenik i duhovni pisac Aleksandar Elčaninov:

- Nervoza je, u izvesnom smislu, psihofizičko stanje svetosti. Prefinjeno telo, preobraženo suzama, postom, bolešću i radom, postaje prijemčivije za uticaj duhovnih, blagodatnih sila. Ali, ono takođe postaje bolno osetljivo na grubi, materijalni, telesni svet, a njegova reakcija na to je nervoza.
- Svetac bez svoje svetosti je neuropata. Baš kao što je jedan lekar koji je posetio Atos rekao čuveno: "Pa, tamo su svi neurastenici“.
- Svetac koji je pao i izgubio svoju svetost postaje lak plen za demone. Zato crkveni oci tvrde da je vraćanje sa duhovne stranputice opasnije od ostajanja nereligioznim. Eto, zbog toga su opasni post i asketizam, bez molitvenog ispunjenja, koji nisu vođeni od strane iskusnog duhovnika.
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Lik Presvete Bogorodice predstavlja najuzvišeniji obrazac majčinstva u pravoslavlju.
Svi su, prema hrišćanstvu grešni, osim Isusa Hrista, ali i tu postoje razlike.
Delovanje demona, prema učenju crkve, nije uvek dramatično i vidljivo - naprotiv, najčešće je tiho, skriveno i prilagođeno slabostima svakog čoveka.
Kada se misli umnože, a srce izgubi mir, tada i najmanji teret postaje težak, a svakodnevica mučna.
Pravoslavlje uči da čovek nikada nije sam, čak i onda kada mu se čini da je ostavljen od ljudi.
Ovo pravilo je uspostavljeno još u vreme Vizantije.
Mnogi podvižnici kroz vekove svedočili su da je upravo dar suza bio jedan od najvećih darova koje su primili tokom svog duhovnog života.
Kađenje nije samo drevni crkveni običaj već dubok simbol molitve, blagodati i prisustva Božjeg, čiji koreni sežu do starozavetnih vremena.
U besedi za utorak 3. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači biblijsku sliku o čoveku koji sigurnost gradi na pogrešnom temelju i zato sopstveni mir pretvara u put ka propasti.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Danas donosimo recept za posni manastirski krompir, molitvu Svetom arhanđelu Gavrilu i kratku, ali duboku pouku Svetog Jefrema Sirina.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.