ZAŠTO VAS DECA NE SLUŠAJU: Otac Evmenije otkriva da samo preslikavaju nesvesni odnos roditelja prema tri važne stvari
Zahtevati od drugih više nego od sebe daleko je lakše i jednostavnije.
Lik Presvete Bogorodice predstavlja najuzvišeniji obrazac majčinstva u pravoslavlju.
U pravoslavnom hrišćanskom shvatanju majka zauzima posebno, uzvišeno mesto.
Ona nije samo biološki izvor života, već prvi učitelj vere, prva molitvenica i najdublja duhovna podrška detetu.
Majčinstvo se u Crkvi ne posmatra kao puka društvena ili porodična uloga, već kao blagoslovena služba u kojoj se susreću žrtva, ljubav i odgovornost pred Bogom.
Od samih početaka hrišćanstva, majka je viđena kao ona koja rađa, ali i kao ona koja uči dete da se krsti, da se moli, da razlikuje dobro od zla. U njenom glasu dete prvi put čuje ime Božije, a u njenom zagrljaju uči šta znači bezuslovna ljubav. Pravoslavlje majku prepoznaje kao stub doma, tihu snagu koja drži porodicu na okupu, naročito u vremenima iskušenja, bolesti i neizvesnosti.
Lik Presvete Bogorodice predstavlja najuzvišeniji obrazac majčinstva u pravoslavlju. Kroz njenu poslušnost, smirenje i potpunu predanost volji Božijoj, Crkva prepoznaje ideal majke – one koja ćuti, trpi, ali i molitveno stoji pred Bogom za svoje dete. Majka se u pravoslavnoj tradiciji ne meri snagom reči, već dubinom srca i spremnošću na žrtvu.
Posebno mesto u duhovnom životu zauzima majčinska molitva. Ona se smatra jednom od najjačih, jer izvire iz ljubavi koja ne poznaje granice. Pravoslavno iskustvo svedoči da majčina suza i uzdah upućen Bogu imaju veliku silu, jer nisu plod razuma, već srca koje gori brigom za dete. Majka često nosi teret koji niko ne vidi – tihe borbe, neprospavane noći, strahove i nade – ali ih predaje Bogu kroz molitvu.
Uloga majke ne prestaje onda kada dete odraste. Ona ostaje molitvena straža, čuvar duše, čak i kada više nema snage da savetuje ili utiče rečima. Pravoslavlje uči da majčina briga, kada je sjedinjena sa verom, postaje duhovna sila koja štiti, opominje i vraća na put, čak i onda kada se čini da je sve izgubljeno.
O toj snazi majke, naročito verujuće majke, snažno govori arhimandrit Hrizostom (Nešić), ukazujući na dubinu i moć majčinske ljubavi i molitve:
- Najopasnije žene na svetu su majke. Kad se majka zabrine za svoje dete, ona može da rastrgne lava. Još ako je majka verujuća, kad se brine za svoju decu, ona postaje ognjeni stub između neba i zemlje. Ona je tad smrt i strah za demone. Tako, drage moje majke, lepo je što mi se obraćate za molitvenu podršku i pomoć, ali trudite se da se molite za svoju decu, jer vam je Gospod dao veliku moć, a moć ishodi iz vaše ljubavi.
Zahtevati od drugih više nego od sebe daleko je lakše i jednostavnije. Krst nije samo simbol stradanja, već pre svega znak vaskrsenja i nade, pečat Hristove ljubavi prema rodu ljudskom i svedočanstvo njegove žrtve kojom je smrt pobeđena. Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice. Pravoslavlje uči da čovek nikada nije sam, čak i onda kada mu se čini da je ostavljen od ljudi.

ZAŠTO VAS DECA NE SLUŠAJU: Otac Evmenije otkriva da samo preslikavaju nesvesni odnos roditelja prema tri važne stvari
OVO UVEK MORATE IMATI NA SEBI! Arhimandrit Serafim je govorio da "spaljuje" bes!
POSEBNE PO MNOGO ČEMU! Kako Bog bira majke dece sa posebnim potrebama
ŠTA ČINITI KAD VAS OBUZMU NERVOZA I TEŠKE MISLI: Starac Nikon kaže da uradite ovo i sigurno će sve biti u redu
Ništa se ne dešava bez Božijeg dopuštenja, govorio je starac Jefrem.
Crkva uči da je unutrašnja borba sastavni deo duhovnog života, ali i da nijedna loša misao nije jača od Božje blagodati ukoliko joj čovek otvori svoje srce.
Otac Hrizostom je naglasio da temelj svakodnevne molitve treba da budu reči kojima čovek traži Božiju milost, oproštaj grehova i spasenje, kako za sebe, tako i za svoje bližnje.
Prema Svetom pismu, čovek nije samo telo, nego je i duša.
Reči svetogorskog starca o ljudskoj slabosti otkrivaju zašto jedan pad ne mora da bude kraj borbe, već trenutak iz kojeg se može izvući važna pouka za ono što dolazi.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.
Vreme je dar koji čovek dobija od Boga, a način na koji ga koristi govori mnogo o njegovom životu.
Susret jereja Leonida Bratkova sa sedamdesetogodišnjom Anom otvorio je pitanje da li je krštenje samo utočište pred smrću ili poziv na promenu i oproštaj.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.
Zrna soje, luk, praziluk i začini daju ovom posnom jelu bogat ukus, a priprema bez ulja čini ga odličnim izborom za dane strogog posta.
Nije najveća nesreća umoriti se od života, već jednoga dana shvatiti da smo bili toliko zauzeti živeći, da život nismo ni primetili, upozorava iguman.