ZAŠTO SU NEKI LJUDI U DRUŠTVU OMILJENI, A OD DRUGIH SVI BEŽE! Sveti Serafim Sarovski sve jasno objasnio!
Kada se duša smiri pred Gospodom, utišaju se i nemiri koji potresaju čovekovo srce.
Pravoslavno učenje podseća da niko nije savršen i da svi ljudi nose u sebi tragove slabosti.
U svakodnevnim odnosima među ljudima često se krije mnogo više očekivanja nego što smo spremni da priznamo.
Čovek neretko želi da u drugima vidi ono najbolje, ali pritom lako zaboravlja da je svako biće opterećeno sopstvenim slabostima, padovima i borbama.
Kada očekivanja postanu prevelika, svaka greška ili nedostatak drugog čoveka doživljava se kao razočaranje, pa se umesto razumevanja i strpljenja javljaju gorčina i udaljavanje.
Pravoslavno učenje podseća da niko nije savršen i da svi ljudi nose u sebi tragove slabosti. Čovek koji želi da sačuva mir u duši i odnose sa bližnjima pozvan je da gleda na druge sa više smirenja i saosećanja.
To ne znači opravdavati greh ili zlo, već prihvatiti činjenicu da svako prolazi kroz svoje duhovne borbe. Upravo takav pogled pomaže da se u odnosima među ljudima sačuva ljubav, a da se razočaranja ne pretvore u trajnu ogorčenost.
Mnogi duhovnici upozoravali su da je idealizovanje ljudi česta zamka. Kada nekoga uzdignemo do savršenstva u sopstvenim mislima, lako zaboravimo da je i on čovek koji može da pogreši. U takvim trenucima ne razočarava nas samo tuđa slabost, već i slika koju smo sami stvorili, očekujući od drugih više nego što je moguće.
U pravoslavnoj duhovnosti posebno se naglašava potreba za smirenjem i trezvenim pogledom na bližnje.
Smiren čovek zna da su svi ljudi skloni greškama i zato se trudi da ne sudi prestrogo, već da pokaže razumevanje. Takav odnos čuva i duševni mir i međuljudske veze, jer umesto razočaranja ostavlja prostor za strpljenje i opraštanje.
Na to podseća i arhimandrit Rafail Karelin, koji kaže:
"Kada od osobe očekujete malo, i prihvatite je onakvu kakva zaista jeste - sa njenim greškama i nedostacima, onda je razočaranja manje. Nema potrebe da idealizujete bilo koga".
Kada se duša smiri pred Gospodom, utišaju se i nemiri koji potresaju čovekovo srce.
Crkva vekovima upozorava da čovek, kada počne da sudi drugima, lako zaboravlja sopstvene slabosti i sopstvenu borbu sa grehom.
Sveti oci su učili da bližnji postaje ogledalo u kojem čovek vidi sopstvenu dušu.
Ono što je izgubljeno često biva nadoknađeno na način koji čovek nije mogao ni da zamisli.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Muhamed ef. Demirović objašnjava da islam dopušta više nego što zabranjuje i zbog čega su svinjsko meso i alkoholna pića izuzeti.
Jerej Andrej Efanov objašnjava zašto vernici ne treba da strahuju zbog ugašene voštanice i šta je suština molitve u pravoslavlju.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veče je, kako je naglešeno, prilika da se čovek udalji od svakodnevne žurbe i u miru razmotri događaje koji su obeležili protekli dan.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Smirenje podrazumeva da čovek ne pristupa molitvi kao da mu Bog nešto duguje, već sa svešću da ne zna uvek šta je za njega najbolje.
Niko od ljudi nije savršen i niko ne može drugome pružiti sve ono za čim njegovo srce čezne.
Čovek teži smirenju, a istovremeno teško priznaje da je pogrešio.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Jerej Andrej Efanov objašnjava zašto vernici ne treba da strahuju zbog ugašene voštanice i šta je suština molitve u pravoslavlju.
Veče je, kako je naglešeno, prilika da se čovek udalji od svakodnevne žurbe i u miru razmotri događaje koji su obeležili protekli dan.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.