ŠTA BI TREBALO DA URADI RAZUMAN ČOVEK KAD GA NALJUTE: Lekcija života Svetog Nektarija Eginskog
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Sveti oci su učili da bližnji postaje ogledalo u kojem čovek vidi sopstvenu dušu.
Neki ljudi u naš život dolaze kao radost i uteha, dok drugi donose iskušenja, nerazumevanje ili bol.
Ipak, pravoslavno predanje nas uči da ništa što nam se događa nije izvan promisla Božijeg.
Čovek često želi da oko sebe ima samo one koji mu prijaju, koji ga razumeju i koji potvrđuju njegove stavove. Međutim, upravo u odnosima koji su teški i zahtevni neretko se otkriva istina o nama samima.
Sveti oci su učili da bližnji postaje ogledalo u kojem čovek vidi sopstvenu dušu. U susretu sa drugima otkrivamo koliko u nama ima strpljenja, smirenja, ljubavi i praštanja, ali i koliko nas lako pogađaju gordost, razdražljivost i netrpeljivost.
Kada se nađemo pred nekim ko nas povređuje ili izaziva, tada se pokazuje da li u sebi nosimo mir ili se u nama rađa gnev.
Čovek često misli da su problemi u drugima, da su oni uzrok njegovog nemira i tuge. Međutim, duhovni život otkriva drugačiju istinu - ono što nas najviše pogađa kod drugih često dodiruje neku našu slabost.
Zbog toga su odnosi među ljudima prostor u kojem se čovek duhovno oblikuje. U svakodnevnim susretima, u porodici, na poslu, među prijateljima i poznanicima, čovek ima priliku da uči trpljenju, praštanju i smirenju.
U pravoslavnom shvatanju života ništa nije slučajno, pa ni ljudi koji nas okružuju. Oni koji nam pričinjavaju radost podsećaju nas na dobrotu Božiju, dok oni sa kojima nam je teško mogu postati prilika za duhovni rast. Kroz takve odnose čovek upoznaje sebe, svoje slabosti i granice, ali i uči kako da ih prevaziđe.
Zato su mnogi duhovnici govorili da je odnos sa bližnjima jedan od najvažnijih puteva duhovnog sazrevanja. U svakodnevnim susretima, kroz strpljenje i borbu sa sopstvenim slabostima, čovek postepeno uči da smiruje svoje srce i da gleda na druge sa više razumevanja i milosti.
O toj dubokoj duhovnoj istini govorio je i monah Simeon Atonski:
- Bog nas uvek okružuje onim ljudima s kojima nam je neophodno izlečiti se od svojih nedostataka.
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Sveti oci vekovima su upozoravali da je najveća borba upravo ona koja se vodi u dubini duše.
Kada se duša smiri pred Gospodom, utišaju se i nemiri koji potresaju čovekovo srce.
Crkva vekovima upozorava da čovek, kada počne da sudi drugima, lako zaboravlja sopstvene slabosti i sopstvenu borbu sa grehom.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Duhovi zla u ljudski um unose misli koje podstiču strah, očajanje, mržnju, zavist, gordost i beznađe.
Bolest podseća čoveka na njegovu prolaznost i krhkost, primoravajući ga da zastane i preispita svoj život.
Osećaj bespomoćnosti sve češće postaje deo svakodnevice.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.