Sveštenstvo često ukazuju da suština praznika nije u spoljašnjem uzdržavanju od rada, već u molitvi, liturgiji i duhovnom miru.
U srpskom narodu dugo postoji običaj da se na crveno slovo ne rade kućni poslovi, ne pere veš, ne čisti kuća i ne obavljaju svakodnevne obaveze. Mnogi vernici i danas se pitaju da li je greh uključiti mašinu, oprati sudove ili obaviti neki neodložan posao tokom velikog praznika.
Međutim, sveštenstvo često ukazuju da suština praznika nije u spoljašnjem uzdržavanju od rada, već u molitvi, liturgiji i duhovnom miru.
Pravoslavna crkva uči da su praznični dani, pre svega, vreme posvećeno Bogu, odlasku u hram, sabranju porodice i dobrim delima.
Vernici se podsećaju da je mnogo važnije da čovek tog dana pročisti svoje srce od loših misli, oprosti bližnjima i pronađe vreme za molitvu, nego da strogo broji koje kućne poslove sme ili ne sme da obavi.
Upravo o tome govorio je i teolog Aleksandar Đurđević, koji je objasnio da mnoge dileme oko rada na crveno slovo često više pripadaju narodnim običajima nego veri.
Shutterstock WESTOCK PRODUCTIONS
Slobodno perite sudove na crveno slovo
- Da li sme da se radi na crveno slovo, da li sme da se uključuje veš-mašina, briše prašina, ispegla košulja (recimo, prim. aut.)... Odgovor na sva ova pitanja je pozitivan. Da, sme - kaže on i nastavlja:
- Mnogi ne rade na crveno slovo iz poštovanja prema svetitelju ili prazniku, a ja postavanjam pitanje: "Da li se poštovanje iskazuje odlaskom na liturgiju i molitivom ili time što danas nećemo uraditi neki neodložan posao?"
Đurđević naglašava da je u pitanju čisto sujeverje, "a rekao bih i lenjost".
Printscreen/Instagram/verska.nastava
Aleksandar Đurđević
- Znači, ako već nećete da radite na crveno slovo, slobodno dođite na Svetu liturgiju, pomolite se Bogu, upalite sveću, pričestite se, pročitajte kod kuće neku duhovnu literaturu, spremite ručak i ostavite slobodno prljave sudove za sutra... Šalim se, naravno, operite ih - zaključio je teolog Aleksandar Đurđević.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Iako medicina nudi odgovore i pokušava da objasni uzroke ovog problema, pravoslavno učenje podseća da nastanak života ne može biti sveden isključivo na biološki proces.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Tumačeći stihove iz Priča Solomonovih, Vladika Nikolaj pokazuje kako se Božja premudrost otkriva u prirodi, ljudskom životu i ličnosti Gospoda Isusa Hrista.
Govoreći o mitarstvima, veliki srpski svetitelj upozorava da čovek pred večnom istinom ne odgovara samo za dela koja su drugi videli, već i za reči, namere i skrivene izbore koje je nosio kroz život.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Tumačeći stihove iz Priča Solomonovih, Vladika Nikolaj pokazuje kako se Božja premudrost otkriva u prirodi, ljudskom životu i ličnosti Gospoda Isusa Hrista.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.