AKO OVO NE URADITE PO POVRATKU IZ CRKVE, KAO DA U NJOJ NISTE NI BILI: Stvar koju svaki pravoslavac mora da zna
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju.
Crkva nije prostor za odmor, već mesto susreta čoveka sa Bogom.
Tokom boravka u hramu, svaki pokret i svaki gest vernika imaju svoje značenje. Crkva nije samo prostor u koji se ulazi, već sveto mesto molitve, gde se čovek svojim držanjem, pažnjom i smirenošću priprema i susreće sa Bogom.
Ipak, mnogi vernici, naročito oni koji nisu dovoljno upoznati sa crkvenim poretkom, nesvesno prave određene greške tokom bogosluženja.
Teolog Aleksandar Đurđević ukazao je na jednu od čestih pojava u hramovima - naslanjanje na zidove, stubove i freske, kao i nepravilno držanje tokom molitve.
- Naježim se kada vidim da se neko nasloni na fresku, zid ili stub u crkvi. Kao da ta osoba govori: "Ajde više, završavajte“. Plus ako još pored toga prebaci nogu preko noge, potpun doživljaj - rekao je Đurđević.
On je, međutim, naglasio da ovakvo ponašanje često nije posledica namere da se pokaže nepoštovanje, već nepoznavanja crkvenog reda i načina ponašanja u hramu.
- Isto tako znam da mnogi to ne rade namerno, već im telo govori o neiskustvu. Tu smo da naučimo sve, pa i to na koji način da stojimo tokom trajanja bogosluženja - istakao je teolog.
Prema njegovim rečima, hram je mesto u kojem se od vernika očekuje pažnja i sabranost, a način na koji čovek stoji tokom molitve deo je njegovog unutrašnjeg odnosa prema svetinji.
- Naslanjanje na zidove, freske ili stubove u crkvi je loš primer stajanja u crkvi. Nema potrebe naslanjati se na zidove, stubove i freske i da izgledamo kao da nam je dosadno. Treba da stojimo uspravno i smerno - objasnio je Đurđević.
On je dodao da Crkva ima razumevanja za fizičke slabosti i zdravstvene poteškoće vernika, te da sedenje u određenim situacijama nije nepoštovanje, već potreba.
- Ukoliko nekoga bole leđa, može da sedne na neku stasidiju, klupu ili stolicu, ukoliko se nalazi u crkvi - naveo je teolog.
Pravilno držanje u hramu, kako objašnjavaju duhovnici, nije samo spoljašnja forma, već izraz unutrašnje pažnje i poštovanja prema molitvi, bogosluženju i mestu na kojem se vernik nalazi.
Crkveni prostor, ukrašen svetim ikonama i freskama, nije običan prostor za odmor, već mesto susreta čoveka sa Bogom, gde se i spoljašnjim ponašanjem pokazuje vera i poštovanje prema svetinji.
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju. Paljenje sveće simbolično predstavlja prihvatanje Boga i pozivanje da obasja našu tamu, istakao je Đurđević. Crkva od najranijih vremena uči da svaka izgovorena reč ima svoju težinu i posledice, bilo da donosi mir, utehu i ljubav, ili širi gnev, mržnju i sablazan. Nova platforma Artos povezuje pravoslavna preduzeća, parohije, manastire i porodične poslove širom sveta, a njen cilj nije samo trgovina već i očuvanje hrišćanskih vrednosti, uz planove za širenje na evropske države.

AKO OVO NE URADITE PO POVRATKU IZ CRKVE, KAO DA U NJOJ NISTE NI BILI: Stvar koju svaki pravoslavac mora da zna
GDE SE PALE SVEĆE ZA ŽIVE, A GDE ZA UPOKOJENE? Teolog o važnom crkvenom pravilu!
SA OVIM LJUDIMA NIKAD NE SMETE ZAJEDNO JESTI I PITI! Starac Sava objasnio da oni i sebe i okolinu podvrgavaju prokletstvu!
STIGAO JE PRVI PRAVOSLAVNI ONLAJN ŠOP: Prodavci okupljeni oko vere, kupovina otvorena za sve
Od prvog znaka krsta na ulazu do pričešća i izlaska iz hrama, svaki pokret ima svoje značenje – zašto su tišina, pažnja i unutrašnja sabranost ključni i šta vernici najčešće rade pogrešno, a da toga nisu ni svesni.
Njihovo poreklo vodi do Hrista i apostola, a njihovo značenje vekovima ostaje temelj duhovnog života pravoslavnih hrišćana.
U besedi za četvrtak 10. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na gordе i lažljive reči koje mogu zavesti neiskusne u veri i poziva hrišćane na duhovnu budnost i rasuđivanje.
Svetogorski starac u knjizi „Povratak Bogu – od zemlje ka Nebu“ otkrio je zašto čovek, uprkos obilju, često gubi pravi mir.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Na praznik Blage Marije mitropolit Atanasije osveštao je zemljište za budući hram i poručio da će ova svetinja biti svedočanstvo Hristove pobede nad smrću i mesto okupljanja budućih pokolenja.
Svaki dan pruža priliku da čovek iznova bira između poslušnosti Bogu i ugađanja svojim željama.