KAD VAS POKRADU, URADITE OVO I BOG ĆE VAM VRATITI DESET PUTA VIŠE: Prepodobni Josif otkrio ono što malo ko zna
Suština odnosa prema grehu nije u osudi, već u mogućnosti spasenja.
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju.
U pravoslavnom hrišćanstvu, nedelja ima poseban značaj - to je dan Gospodnji, dan kada je Hristos vaskrsao iz mrtvih. Zbog toga se svaka nedelja u godini smatra praznikom života, svetlosti i pobede nad smrću. To nije samo dan za odmor, već i za duhovno uzdizanje.
U današnjem vremenu, često se nedelja doživljava kao dan kada "ništa ne mora“, kada se može lenčariti i provoditi vreme bez cilja. Ali pravoslavno učenje nas poziva na drugačije razumevanje: nedelja je dan posvećen Bogu i bližnjima. To je vreme za odlazak na liturgiju, za molitvu, tišinu, zajedništvo sa porodicom, činjenje dobrih dela, ali i za zdravi odmor – ne samo tela, već i duše.
U crkvenom kalendaru, nedelja nije dan kada se "ne radi“ zato što je to zabranjeno, već zato što je posvećena višem cilju. Nije u pitanju pasivno izležavanje, već aktivno obnavljanje. Kao što telo treba da se odmori, tako i duh treba da se osnaži. Vernik je pozvan da tog dana prekine svakodnevni ritam i da se, makar na kratko, vrati svom izvoru odnosno veri i Crkvi.

Dakle, nedelja nije dan za lenčarenje, već za duhovno buđenje odnosno za odlazak u crkvu i liturgijski život.
Ali, prema pisanju stranice manastira Jovanje, nije dovoljno ni otići u crkvu, ako pritom niste ispunili 14 kanonskih pravila.
Ono 14. pravilo posebno je bitno, prevashodno što ga malo koji prvoslavac poštuje, a ono kaže da posle odlaska iz crkve, iz koje se odlazi pravo kući, jede i odmori dva sata, sledi veliki zadatak za sve vernike, a to je da se ode u posetu bolenima i nemoćnima.
- Nakon što si i ti jeo, odmori se dva sata. Zatim treba nedeljom i praznikom da ideš u posete i da posećuješ bolesne i uboge. Ako znaš kojeg bolesnog starca ili koju bolesnu ženu ili dete, ili koga ko leži u postelji mnogo godina, idi i poseti ga, jer čuj šta govori Hristos u dan Suda: "Bolestan bejah i ne posetiste me" (Mt 25,43) - navedeno je i dalje objašnjeno.
- Ako ne možeš odneti ma i najmanji dar bolesnome, otidi i reci mu reč utehe: "Trpi, brate! Moli se Bogu, jer te ljubi! Koga Bog ljubi toga i kori. I ako budeš trpeo na ovom svetu, nećeš više trpeti zagrobno. Tako je trpeo Jov, tako je trpeo Lazar!“
Dakle, četrnaesto pravilo jeste da posećujemo stare i bolesne nedeljom i praznikom.
Suština odnosa prema grehu nije u osudi, već u mogućnosti spasenja.
U vremenima kada se često meri koliko će se dobiti zauzvrat, pravoslavlje podseća da prava vrednost leži u onome što se daje bez kalkulacije.
On je mnoge Jeline svojim učenjem obratio u hrišćanstvo zbog čega se žestoko zamerio tadašnjem knezu Julijanu.
Tri hiljade ljudi na ovaj dan poverovalo je propovedi apostola i krstilo se.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Bog, kažu sveti oci, ne gleda na spoljašnjost dela, već u srce onoga koji ga čini.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Pred Bogom ne moramo da prikrivamo svoje slabosti niti da tražimo savršene reči kojima bismo opisali ono što osećamo.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
Poznat po izuzetnoj duhovnoj snazi i istrajnosti, ovaj svetitelj ostao je upamćen i po borbi protiv jeresi, naročito origenizma.
Pred Bogom ne moramo da prikrivamo svoje slabosti niti da tražimo savršene reči kojima bismo opisali ono što osećamo.
Jedan od najvažnijih načina na koji možemo biti uz čoveka koji pati jeste molitva.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.