Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Krst je najupečatljivije obeležje hrišćanstva, a osenjivanje krsnim znakom ili prekrštavanje jeste čin izražavanja hrišćanske vere i prizivanja Božje milosti i zaštite pokretom ruke preko tela.
Osenjivanje krsnim znakom predstavlja vidljivo svedočenje vere u Isusa Hrista i Svetu trojicu - Oca, Sina i Svetoga Duha.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Ove razlike, pre svega između pravoslavaca i katolika, nisu nastale slučajno - svaka sa sobom nosi duboku teološku simboliku i istorijski razvoj.
Glavne razlike ogledaju se u položaju prstiju i smeru u kojem se ruka kreće.
Gemini
Katolici se krste otvorenom šakom
Pravoslavni vernici se krste desnom rukom, spajajući tri prsta (palac, kažiprst i srednji), dok su domali i mali prst savijeni i prislonjeni uz dlan. Spojena tri prsta simbolizuju Svetu trojicu - Oca, Sina i Svetoga duha, dok dva prsta na dlanu označavaju dve prirode Isusa Hristosa - božansku i ljudsku.
Pokret ruku ide od čela ka grudima, a zatim sa desnog na levo rame. Desna strana u istočnoj tradiciji simbolizuje pravdu, svetlost i spasenje, pa se ovim pokretom priziva Božji blagoslov na pravednu stranu.
Sa druge strane, rimokatolici se danas krste otvorenom šakom, sa pet ispruženih i spojenih prstiju, što simbolizuje pet Hristovih rana na krstu. Za razliku od pravoslavaca, katolici ruku pomeraju sa čela na grudi, a potom sa levog na desno rame. Prema tumačenju Zapadne crkve, ovaj smer simbolizuje prelazak Isusa Hristosa iz tame i greha (levo) u svetlost i spasenje (desno).
Otac Dušan Kolundžić je na sajtu Svetosavlje objasnio odakle i otkad potiču ove razlike.
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan
- Osenjevanje znakom krsta na telu čovekovom (čelo, grudi i oba ramena) praktikovano je i u drevnoj Crkvi. Kirilo Jerusalimski savetuje one koji se pripremaju za krštenje: "Ne stidimo se ispovedati Raspetoga. Načinimo sa uzdanjem znak krsta prstima na čelu, grudima i ramenima“. Hrišćani na Istoku su se krstili sa tri prsta. Latini su se krstili samo sa palcem ili velikim prstom desne ruke. Do XII veka i Latini su se krstili, kao i pravoslavni, stavljajući desnu ruku, sa tri prsta, prvo na desno, onda na levo rame. I papa Inoćentije III zalaže se za stavljanje ruke prvo na desno, a onda na levo rame.
Međutim, kako je naveo, u Rimokatoličkoj crkvi je preovladalo pravilo da se krsno znamenje čini celom šakom.
- To je ponegde praktikovano već od najranijih vremena i nazivalo se veliki ili latinski krst. Međutim, i kod njih su kažiprst, srednji i prstenjak sastavljeni, a palac i mali prst odvojeni, čime se ipak izražava vera u Svetu trojicu. Protestanti su odbacili znamenovanje tela časnim krsnim znakom - objasnio je otac Dušan.
Na praznik Svete mučenice Glikerije, vladika Pahomije osveštao je krstove i zvona novog hrama Svetog kralja Milutina u selu Žitorađa, uz prisustvo velikog broja vernika i dodelu arhijerejskih gramata najzaslužnijima.
Veliki ruski svetitelj govorio je da krsni znak nije običan pokret ruke, već molitva, zaštita i svedočanstvo pripadnosti Hristu, zbog čega vernik treba da mu pristupa sa pažnjom, strahopoštovanjem i živom verom.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.