Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Krst je najupečatljivije obeležje hrišćanstva, a osenjivanje krsnim znakom ili prekrštavanje jeste čin izražavanja hrišćanske vere i prizivanja Božje milosti i zaštite pokretom ruke preko tela.
Osenjivanje krsnim znakom predstavlja vidljivo svedočenje vere u Isusa Hrista i Svetu trojicu - Oca, Sina i Svetoga Duha.
Iako krsni znak predstavlja univerzalni simbol hrišćanske vere, način na koji se vernici osenjuju njime razlikuje se među hrišćanskim tradicijama.
Ove razlike, pre svega između pravoslavaca i katolika, nisu nastale slučajno - svaka sa sobom nosi duboku teološku simboliku i istorijski razvoj.
Glavne razlike ogledaju se u položaju prstiju i smeru u kojem se ruka kreće.
Gemini
Katolici se krste otvorenom šakom
Pravoslavni vernici se krste desnom rukom, spajajući tri prsta (palac, kažiprst i srednji), dok su domali i mali prst savijeni i prislonjeni uz dlan. Spojena tri prsta simbolizuju Svetu trojicu - Oca, Sina i Svetoga duha, dok dva prsta na dlanu označavaju dve prirode Isusa Hristosa - božansku i ljudsku.
Pokret ruku ide od čela ka grudima, a zatim sa desnog na levo rame. Desna strana u istočnoj tradiciji simbolizuje pravdu, svetlost i spasenje, pa se ovim pokretom priziva Božji blagoslov na pravednu stranu.
Sa druge strane, rimokatolici se danas krste otvorenom šakom, sa pet ispruženih i spojenih prstiju, što simbolizuje pet Hristovih rana na krstu. Za razliku od pravoslavaca, katolici ruku pomeraju sa čela na grudi, a potom sa levog na desno rame. Prema tumačenju Zapadne crkve, ovaj smer simbolizuje prelazak Isusa Hristosa iz tame i greha (levo) u svetlost i spasenje (desno).
Otac Dušan Kolundžić je na sajtu Svetosavlje objasnio odakle i otkad potiču ove razlike.
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan
- Osenjevanje znakom krsta na telu čovekovom (čelo, grudi i oba ramena) praktikovano je i u drevnoj Crkvi. Kirilo Jerusalimski savetuje one koji se pripremaju za krštenje: "Ne stidimo se ispovedati Raspetoga. Načinimo sa uzdanjem znak krsta prstima na čelu, grudima i ramenima“. Hrišćani na Istoku su se krstili sa tri prsta. Latini su se krstili samo sa palcem ili velikim prstom desne ruke. Do XII veka i Latini su se krstili, kao i pravoslavni, stavljajući desnu ruku, sa tri prsta, prvo na desno, onda na levo rame. I papa Inoćentije III zalaže se za stavljanje ruke prvo na desno, a onda na levo rame.
Međutim, kako je naveo, u Rimokatoličkoj crkvi je preovladalo pravilo da se krsno znamenje čini celom šakom.
- To je ponegde praktikovano već od najranijih vremena i nazivalo se veliki ili latinski krst. Međutim, i kod njih su kažiprst, srednji i prstenjak sastavljeni, a palac i mali prst odvojeni, čime se ipak izražava vera u Svetu trojicu. Protestanti su odbacili znamenovanje tela časnim krsnim znakom - objasnio je otac Dušan.
Na praznik Svete mučenice Glikerije, vladika Pahomije osveštao je krstove i zvona novog hrama Svetog kralja Milutina u selu Žitorađa, uz prisustvo velikog broja vernika i dodelu arhijerejskih gramata najzaslužnijima.
Veliki ruski svetitelj govorio je da krsni znak nije običan pokret ruke, već molitva, zaštita i svedočanstvo pripadnosti Hristu, zbog čega vernik treba da mu pristupa sa pažnjom, strahopoštovanjem i živom verom.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Sozona po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Jevstatije. Katolička crkva obeležava Svete Andreja Kim Taegona, Pavla Čong Hasanga i njihove saputnike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.