SAMO ĆE VAM OVAKO ANĐELI PRIĆI I BOG OBASUTI BLAGOŠĆU! Sveti Serafim objasnio kako se pravilno osenjuje krsnim znakom (krsti se), u suprotnom, to uzalud radite!
Ili se nemoj krstiti nikako, ili to čini kako dolikuje, govorio je Sveti Serafim.
U vremenu kada se sve češće zaboravljaju suštinske duhovne vrednosti, čin osenjivanja krsnim znakom postaje moćan, tih ali jasan izraz vere. I dok se neki možda ustručavaju da se prekrste na javnom mestu, kao da je u pitanju gest iz prošlih vremena, Sveti Serafim Sarovski snažno podseća da je to upravo znak po kome nas Bog prepoznaje, zaštita od zla i priznanje Hrista pred svetom.
- Ne stidi se, hrišćanine, da se prekrstiš desnom rukom i tri spojena prsta... - pisao je sveti Serafim i isticao: - ..kada prolaziš pored crkve, pred svetinjom, pred ikonom, pred obrokom, na početku i kraju rada, kada krećeš i kada stigneš. Nigde i nikada se ne stidi toga, jer kako ti Gospoda priznaš pred ljudima, tako će i On tebe poznati na nebu.“
Osenjivanje krsnim znakom nije samo spoljašnji gest – to je molitva, znak prisustva Božijeg u našem životu i, kako kaže Sveti Serafim, pečat zbog kojeg Bog prima naše molbe.
Govorio je da nema ništa gore nego to raditi na brzaka i mehanički.
Shutterstock/ANNA GRANT
Osenjivanje krsnim znakom, Ilustracija
- Greh je tako krstiti se! - opominje ovaj ruski svetitelj i naglašava da se "valja se krstiti sa pažnjom i strahopoštovanjem.“
U jednostavnim, ali duboko nadahnutim rečima, sveti Serafim objašnjava simboliku i kako se pravilno krsti:
- Desnom rukom stegni tri prsta ne brzaj . Tri prsta u ime Svete Trojice. Oca, Sina i Svetog Duha. Na čelo stavi u ime OCA, oko pupka SINA, gde se rame I telo spajaju prvo na desnu stranu SVETOG pa predi preko grudi na levu stranu gde se spajau ruka I telo DUHA. Na kraju amin.
Ali zašto se zapravo krstimo? Sveti Serafim navodi četiri ključna razloga:
Da bi nas video Bog i obasuo blagodaću – jer krsni znak nije prazna forma, već svedočanstvo da se molimo u ime Hristovo.
Da bi video đavo – jer, kako kaže svetitelj: "Đavo se boji znaka Hristovog kao što se boji samog Hrista.“
Da bi nas Anđeo čuvar štitio – jer krsni znak priziva prisustvo nebeskih sila.
Da bi ljudi videli da smo hrišćani – jer krštenje nije samo lični čin, već i javno ispovedanje vere.
Tanjug Zoran Žestić
Krstimo se da bi nas video i čudo Bog Ilustracija
- Ako misliš da u krstu nema sile, zašto se onda uopšte krstiš? - pita svetitelj i dodaje: - Ili se nemoj krstiti nikako, ili to čini kako dolikuje – sa verom i strahopoštovanjem.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Patrijarh ukazuje da se Vaskrsli Hristos ne prepoznaje spoljašnjim pogledom, već u ličnom susretu, evharistijskoj zajednici i delatnoj ljubavi prema bližnjem, naročito prema stradalima i vernom narodu na Kosovu i Metohiji.
Poglavar SPC doputovao u drevnu lavru, gde će s vernim narodom dočekati Vaskrs, poklonio se svetinjama i nastavlja bogosluženja u danima koji sabiraju stradanje, nadu i trajanje osmovekovne duhovne tradicije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Plaštanica se tokom večernje službe polaže na posebno pripremljen sto u sredini crkve, zajedno sa Jevanđeljem, gde vernici prilaze da je celivaju i u tišini se pomole.
Hodočasnici, sveštenstvo i vernici ponovo su prošli Put Stradanja ka Crkvi Svetog Groba, u atmosferi duboke napetosti i duhovnog povratka, dok su ulice Jerusalima odzvanjale molitvama.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
Redosled bogoslužbenih radnji, čitanja iz Jevanđelja, litijski hod oko hrama, pojanje žalopojnih tropara i poreklo običaja u srednjovekovnom hrišćanskom Istoku.