SAMO ĆE VAM OVAKO ANĐELI PRIĆI I BOG OBASUTI BLAGOŠĆU! Sveti Serafim objasnio kako se pravilno osenjuje krsnim znakom (krsti se), u suprotnom, to uzalud radite!
Ili se nemoj krstiti nikako, ili to čini kako dolikuje, govorio je Sveti Serafim.
U vremenu kada se sve češće zaboravljaju suštinske duhovne vrednosti, čin osenjivanja krsnim znakom postaje moćan, tih ali jasan izraz vere. I dok se neki možda ustručavaju da se prekrste na javnom mestu, kao da je u pitanju gest iz prošlih vremena, Sveti Serafim Sarovski snažno podseća da je to upravo znak po kome nas Bog prepoznaje, zaštita od zla i priznanje Hrista pred svetom.
- Ne stidi se, hrišćanine, da se prekrstiš desnom rukom i tri spojena prsta... - pisao je sveti Serafim i isticao: - ..kada prolaziš pored crkve, pred svetinjom, pred ikonom, pred obrokom, na početku i kraju rada, kada krećeš i kada stigneš. Nigde i nikada se ne stidi toga, jer kako ti Gospoda priznaš pred ljudima, tako će i On tebe poznati na nebu.“
Osenjivanje krsnim znakom nije samo spoljašnji gest – to je molitva, znak prisustva Božijeg u našem životu i, kako kaže Sveti Serafim, pečat zbog kojeg Bog prima naše molbe.
Govorio je da nema ništa gore nego to raditi na brzaka i mehanički.
Shutterstock/ANNA GRANT
Osenjivanje krsnim znakom, Ilustracija
- Greh je tako krstiti se! - opominje ovaj ruski svetitelj i naglašava da se "valja se krstiti sa pažnjom i strahopoštovanjem.“
U jednostavnim, ali duboko nadahnutim rečima, sveti Serafim objašnjava simboliku i kako se pravilno krsti:
- Desnom rukom stegni tri prsta ne brzaj . Tri prsta u ime Svete Trojice. Oca, Sina i Svetog Duha. Na čelo stavi u ime OCA, oko pupka SINA, gde se rame I telo spajaju prvo na desnu stranu SVETOG pa predi preko grudi na levu stranu gde se spajau ruka I telo DUHA. Na kraju amin.
Ali zašto se zapravo krstimo? Sveti Serafim navodi četiri ključna razloga:
Da bi nas video Bog i obasuo blagodaću – jer krsni znak nije prazna forma, već svedočanstvo da se molimo u ime Hristovo.
Da bi video đavo – jer, kako kaže svetitelj: "Đavo se boji znaka Hristovog kao što se boji samog Hrista.“
Da bi nas Anđeo čuvar štitio – jer krsni znak priziva prisustvo nebeskih sila.
Da bi ljudi videli da smo hrišćani – jer krštenje nije samo lični čin, već i javno ispovedanje vere.
Tanjug Zoran Žestić
Krstimo se da bi nas video i čudo Bog Ilustracija
- Ako misliš da u krstu nema sile, zašto se onda uopšte krstiš? - pita svetitelj i dodaje: - Ili se nemoj krstiti nikako, ili to čini kako dolikuje – sa verom i strahopoštovanjem.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
Veliki ruski svetitelj govorio je da krsni znak nije običan pokret ruke, već molitva, zaštita i svedočanstvo pripadnosti Hristu, zbog čega vernik treba da mu pristupa sa pažnjom, strahopoštovanjem i živom verom.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Paroh budvanski objašnjava zašto odlazak na groblje nije najvažniji čin, kako molitva povezuje žive i upokojene i zbog čega na ovaj dan nema mesta sujeverju i pravilima koja nemaju uporište u crkvenom učenju.