Jedna majka pitala je sveštenika da li je pogrešila što je detetu skratila nokte na crkveni praznik – a odgovor koji je dobila od protojereja Andreja Jefanova iznenadiće mnoge vernike.
U savremenom dobu, kada se informacije brzinom svetlosti šire putem interneta, mnogi vernici se neretko nađu u nedoumici – kome verovati? Da li su svi saveti koje nalazimo na društvenim mrežama i forumima zaista u skladu sa učenjem Crkve? I koliko lako čak i iskreno verujući ljudi mogu upasti u zamku sujeverja, iako se možda nikada ne bi tako nazvali?
Da li je greh skraćivati nokte na crkveni praznik?
Jedna svakodnevna situacija, poput sečenja noktiju na crkveni praznik, pokazala se kao povod za veliku dilemu i potrebu za razjašnjenjem.
Jedna vernica, Julija, obratila se svešteniku sa pitanjem koje muči mnoge:
– Isekla sam nokte detetu i sebi na crkveni praznik. Na internetu piše da to nikako ne bi smelo da se radi na tako veliki praznik, kada je crveno slovo. Da li je to tačno ili su to samo sujeverja?
Schutterstock Andi kakibara
Zbog različitih nepouzdanih informacija, neki vernici su u dilemi da li je sečenje noktiju na crveno slovo greh
Odgovor sveštenika: Šta Crkva zaista kaže o prazničnim danima?
Odgovor koji joj je uputio protojerej Andrej Efanov nosi ne samo jasnoću, već i duboku duhovnu pouku:
– Draga Julija, veoma je dobro što ste se setili da ne poverujete svemu što se piše po internetu, već ste odlučili da pitate sveštenika – postupili ste ispravno!
Ono što se piše u vezi sa sečenjem noktiju na crveno slovo – jeste sujeverje. Crkva ne propisuje zabranu bilo kakvih svakodnevnih poslova tokom praznika. Postoji jedino crkveno razumevanje o hijerarhiji važnosti dela.
To znači, na primer, da nije u redu baviti se kozmetičkim ili higijenskim stvarima umesto odlaska na Božanstvenu liturgiju.
Suština praznika nije zabrana, već posvećenost Bogu
Protojerej Andrej nastavlja:
– Uopšteno govoreći, praznični dan bi trebalo da bude posvećen samom prazniku, kao što to radimo i prilikom drugih važnih dana. Na primer, na dan sopstvenog venčanja ili rođendana verovatno se ne biste bavili običnim čišćenjem ili pranjem veša, zar ne?
Ipak, dešava se da neke stvari ne mogu da se odlože. Na primer, treba spremiti jelo, obrisati pod ako se nešto prosulo, okupati dete – ili, ako primetite da su mu nokti porasli i da se grebe, podrezati ih. Ako se to ne čini na štetu prisustvovanja bogosluženju – nema ničeg lošeg u tome.
Printscreen/Youtube/Andrey Efanov
Protojerej Andrej Eefanov
Pravoslavna vera razlikuje suštinu od forme
U ovim rečima otkrivamo osnovno pravilo koje pravoslavna vera uporno naglašava: suština je u duhu, a ne u formi. Ne postoji pravilo koje bi zabranilo obavljanje osnovnih životnih potreba na dan praznika. Pitanje nije šta radimo, već zašto i da li to radimo umesto molitve, liturgije, susreta sa Bogom?
Zato se vernicima savetuje da, umesto da slepo slede informacije sa interneta ili narodna predanja koja nisu crkveno utemeljena, uvek potraže odgovor kod sveštenika – i kroz molitvu u svom srcu.
Sujeverja prerušena u „pravila vere“ – opasnost savremenog vernika
U vremenu kada se sujeverja često prerušavaju u „pravila vere“, poziv oca Andreja vraća nas na istinski poredak: praznik je dan za Boga – ali i dan za ljubav, odgovornost i razumnost. A ponekad ta ljubav znači i jednostavan čin – kao što je podrezati nokte detetu da se ne povredi.
Mnogi veruju da razbijeno ogledalo donosi nesreću, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava istinu o ovom starom verovanju i savetuje šta da učinite ako vam se dogodi da ga slomite.
Kada se u jednoj porodici sudare pravoslavna vera, naučna medicina i narodni običaji, često nastaju nesporazumi. Protojerej Andrej Efanov objašnjava kako prepoznati istinsku duhovnu pomoć i razlikovati je od sujeverja i zašto je važno osloniti se na Crkvu i molitvu.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Mitropolit Simferopolja i Krima i autor najčitanije pravoslavne knjige poslednjih decenija „Nesveti a sveti“ upozorava da su tarot karte više od bezazlene igre – one su zabranjeni ulaz u svet demona, koji, ako mu se otvore vrata, može razoriti čovekov um, srce i dušu.
U svetu u kojem sve više ljudi poseže za okultnim rešenjima, reči jednog od najvoljenijih duhovnika Pravoslavne Crkve razbijaju iluzije: zlo može delovati samo ako mu čovek sam otvori vrata. Pokajanje, ispovest i čisto srce postaju neprobojni štit – duhovna zaštita koja ne zna za poraz.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.