Jedna majka pitala je sveštenika da li je pogrešila što je detetu skratila nokte na crkveni praznik – a odgovor koji je dobila od protojereja Andreja Jefanova iznenadiće mnoge vernike.
U savremenom dobu, kada se informacije brzinom svetlosti šire putem interneta, mnogi vernici se neretko nađu u nedoumici – kome verovati? Da li su svi saveti koje nalazimo na društvenim mrežama i forumima zaista u skladu sa učenjem Crkve? I koliko lako čak i iskreno verujući ljudi mogu upasti u zamku sujeverja, iako se možda nikada ne bi tako nazvali?
Da li je greh skraćivati nokte na crkveni praznik?
Jedna svakodnevna situacija, poput sečenja noktiju na crkveni praznik, pokazala se kao povod za veliku dilemu i potrebu za razjašnjenjem.
Jedna vernica, Julija, obratila se svešteniku sa pitanjem koje muči mnoge:
– Isekla sam nokte detetu i sebi na crkveni praznik. Na internetu piše da to nikako ne bi smelo da se radi na tako veliki praznik, kada je crveno slovo. Da li je to tačno ili su to samo sujeverja?
Schutterstock Andi kakibara
Zbog različitih nepouzdanih informacija, neki vernici su u dilemi da li je sečenje noktiju na crveno slovo greh
Odgovor sveštenika: Šta Crkva zaista kaže o prazničnim danima?
Odgovor koji joj je uputio protojerej Andrej Efanov nosi ne samo jasnoću, već i duboku duhovnu pouku:
– Draga Julija, veoma je dobro što ste se setili da ne poverujete svemu što se piše po internetu, već ste odlučili da pitate sveštenika – postupili ste ispravno!
Ono što se piše u vezi sa sečenjem noktiju na crveno slovo – jeste sujeverje. Crkva ne propisuje zabranu bilo kakvih svakodnevnih poslova tokom praznika. Postoji jedino crkveno razumevanje o hijerarhiji važnosti dela.
To znači, na primer, da nije u redu baviti se kozmetičkim ili higijenskim stvarima umesto odlaska na Božanstvenu liturgiju.
Suština praznika nije zabrana, već posvećenost Bogu
Protojerej Andrej nastavlja:
– Uopšteno govoreći, praznični dan bi trebalo da bude posvećen samom prazniku, kao što to radimo i prilikom drugih važnih dana. Na primer, na dan sopstvenog venčanja ili rođendana verovatno se ne biste bavili običnim čišćenjem ili pranjem veša, zar ne?
Ipak, dešava se da neke stvari ne mogu da se odlože. Na primer, treba spremiti jelo, obrisati pod ako se nešto prosulo, okupati dete – ili, ako primetite da su mu nokti porasli i da se grebe, podrezati ih. Ako se to ne čini na štetu prisustvovanja bogosluženju – nema ničeg lošeg u tome.
Printscreen/Youtube/Andrey Efanov
Protojerej Andrej Eefanov
Pravoslavna vera razlikuje suštinu od forme
U ovim rečima otkrivamo osnovno pravilo koje pravoslavna vera uporno naglašava: suština je u duhu, a ne u formi. Ne postoji pravilo koje bi zabranilo obavljanje osnovnih životnih potreba na dan praznika. Pitanje nije šta radimo, već zašto i da li to radimo umesto molitve, liturgije, susreta sa Bogom?
Zato se vernicima savetuje da, umesto da slepo slede informacije sa interneta ili narodna predanja koja nisu crkveno utemeljena, uvek potraže odgovor kod sveštenika – i kroz molitvu u svom srcu.
Sujeverja prerušena u „pravila vere“ – opasnost savremenog vernika
U vremenu kada se sujeverja često prerušavaju u „pravila vere“, poziv oca Andreja vraća nas na istinski poredak: praznik je dan za Boga – ali i dan za ljubav, odgovornost i razumnost. A ponekad ta ljubav znači i jednostavan čin – kao što je podrezati nokte detetu da se ne povredi.
Mnogi veruju da razbijeno ogledalo donosi nesreću, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava istinu o ovom starom verovanju i savetuje šta da učinite ako vam se dogodi da ga slomite.
Kada se u jednoj porodici sudare pravoslavna vera, naučna medicina i narodni običaji, često nastaju nesporazumi. Protojerej Andrej Efanov objašnjava kako prepoznati istinsku duhovnu pomoć i razlikovati je od sujeverja i zašto je važno osloniti se na Crkvu i molitvu.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Mitropolit Simferopolja i Krima i autor najčitanije pravoslavne knjige poslednjih decenija „Nesveti a sveti“ upozorava da su tarot karte više od bezazlene igre – one su zabranjeni ulaz u svet demona, koji, ako mu se otvore vrata, može razoriti čovekov um, srce i dušu.
U svetu u kojem sve više ljudi poseže za okultnim rešenjima, reči jednog od najvoljenijih duhovnika Pravoslavne Crkve razbijaju iluzije: zlo može delovati samo ako mu čovek sam otvori vrata. Pokajanje, ispovest i čisto srce postaju neprobojni štit – duhovna zaštita koja ne zna za poraz.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.
Čudotvorna relikvija ispraćena je iz luke manastira Vatopeda, a u prestonicu dolazi u pratnji igumana Jefrema i svetogorske bratije, dok se u Vaznesenjskoj crkvi očekuje svečani doček i dolazak hiljada vernika.
Pojas Presvete Bogorodice sutra će predvoditi Spasovdansku litiju, a vrata Vaznesenjske crkve i Hrama Svetog Save ostaće otvorena cele noći za vernike koji žele da se poklone ovoj velikoj svetinji.
U besedi za sredu šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o unutrašnjoj borbi čoveka i tajni zbog koje se, kako upozorava, životne blagodeti povlače pred navikama koje razaraju dušu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Pojavu Časnog Krsta u Jerusalimu po starom i Svetog mučenika Talaleja po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Bernardina Sijenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za sredu šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o unutrašnjoj borbi čoveka i tajni zbog koje se, kako upozorava, životne blagodeti povlače pred navikama koje razaraju dušu.
Od Kosova i Metohije do smene u Žičkoj eparhiji i rasprave o savremenim izazovima - najviši jerarhijski skup SPC doneo je niz poteza koji otvaraju nova pitanja o pravcu i unutrašnjim odnosima Crkve.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od Kosova i Metohije do smene u Žičkoj eparhiji i rasprave o savremenim izazovima - najviši jerarhijski skup SPC doneo je niz poteza koji otvaraju nova pitanja o pravcu i unutrašnjim odnosima Crkve.
U hramu Preobraženja Gospodnjeg u Žabaru služeni su zaupokojena liturgija i opelo protojereju-stavroforu Milunu Aleksiću, svešteniku koji je ostavio dubok trag u životu vernog naroda i Eparhije šumadijske.