Jedna majka pitala je sveštenika da li je pogrešila što je detetu skratila nokte na crkveni praznik – a odgovor koji je dobila od protojereja Andreja Jefanova iznenadiće mnoge vernike.
U savremenom dobu, kada se informacije brzinom svetlosti šire putem interneta, mnogi vernici se neretko nađu u nedoumici – kome verovati? Da li su svi saveti koje nalazimo na društvenim mrežama i forumima zaista u skladu sa učenjem Crkve? I koliko lako čak i iskreno verujući ljudi mogu upasti u zamku sujeverja, iako se možda nikada ne bi tako nazvali?
Da li je greh skraćivati nokte na crkveni praznik?
Jedna svakodnevna situacija, poput sečenja noktiju na crkveni praznik, pokazala se kao povod za veliku dilemu i potrebu za razjašnjenjem.
Jedna vernica, Julija, obratila se svešteniku sa pitanjem koje muči mnoge:
– Isekla sam nokte detetu i sebi na crkveni praznik. Na internetu piše da to nikako ne bi smelo da se radi na tako veliki praznik, kada je crveno slovo. Da li je to tačno ili su to samo sujeverja?
Schutterstock Andi kakibara
Zbog različitih nepouzdanih informacija, neki vernici su u dilemi da li je sečenje noktiju na crveno slovo greh
Odgovor sveštenika: Šta Crkva zaista kaže o prazničnim danima?
Odgovor koji joj je uputio protojerej Andrej Efanov nosi ne samo jasnoću, već i duboku duhovnu pouku:
– Draga Julija, veoma je dobro što ste se setili da ne poverujete svemu što se piše po internetu, već ste odlučili da pitate sveštenika – postupili ste ispravno!
Ono što se piše u vezi sa sečenjem noktiju na crveno slovo – jeste sujeverje. Crkva ne propisuje zabranu bilo kakvih svakodnevnih poslova tokom praznika. Postoji jedino crkveno razumevanje o hijerarhiji važnosti dela.
To znači, na primer, da nije u redu baviti se kozmetičkim ili higijenskim stvarima umesto odlaska na Božanstvenu liturgiju.
Suština praznika nije zabrana, već posvećenost Bogu
Protojerej Andrej nastavlja:
– Uopšteno govoreći, praznični dan bi trebalo da bude posvećen samom prazniku, kao što to radimo i prilikom drugih važnih dana. Na primer, na dan sopstvenog venčanja ili rođendana verovatno se ne biste bavili običnim čišćenjem ili pranjem veša, zar ne?
Ipak, dešava se da neke stvari ne mogu da se odlože. Na primer, treba spremiti jelo, obrisati pod ako se nešto prosulo, okupati dete – ili, ako primetite da su mu nokti porasli i da se grebe, podrezati ih. Ako se to ne čini na štetu prisustvovanja bogosluženju – nema ničeg lošeg u tome.
Printscreen/Youtube/Andrey Efanov
Protojerej Andrej Eefanov
Pravoslavna vera razlikuje suštinu od forme
U ovim rečima otkrivamo osnovno pravilo koje pravoslavna vera uporno naglašava: suština je u duhu, a ne u formi. Ne postoji pravilo koje bi zabranilo obavljanje osnovnih životnih potreba na dan praznika. Pitanje nije šta radimo, već zašto i da li to radimo umesto molitve, liturgije, susreta sa Bogom?
Zato se vernicima savetuje da, umesto da slepo slede informacije sa interneta ili narodna predanja koja nisu crkveno utemeljena, uvek potraže odgovor kod sveštenika – i kroz molitvu u svom srcu.
Sujeverja prerušena u „pravila vere“ – opasnost savremenog vernika
U vremenu kada se sujeverja često prerušavaju u „pravila vere“, poziv oca Andreja vraća nas na istinski poredak: praznik je dan za Boga – ali i dan za ljubav, odgovornost i razumnost. A ponekad ta ljubav znači i jednostavan čin – kao što je podrezati nokte detetu da se ne povredi.
Mnogi veruju da razbijeno ogledalo donosi nesreću, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava istinu o ovom starom verovanju i savetuje šta da učinite ako vam se dogodi da ga slomite.
Kada se u jednoj porodici sudare pravoslavna vera, naučna medicina i narodni običaji, često nastaju nesporazumi. Protojerej Andrej Efanov objašnjava kako prepoznati istinsku duhovnu pomoć i razlikovati je od sujeverja i zašto je važno osloniti se na Crkvu i molitvu.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Mitropolit Simferopolja i Krima i autor najčitanije pravoslavne knjige poslednjih decenija „Nesveti a sveti“ upozorava da su tarot karte više od bezazlene igre – one su zabranjeni ulaz u svet demona, koji, ako mu se otvore vrata, može razoriti čovekov um, srce i dušu.
U svetu u kojem sve više ljudi poseže za okultnim rešenjima, reči jednog od najvoljenijih duhovnika Pravoslavne Crkve razbijaju iluzije: zlo može delovati samo ako mu čovek sam otvori vrata. Pokajanje, ispovest i čisto srce postaju neprobojni štit – duhovna zaštita koja ne zna za poraz.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Iz Moskve poručuju da eventualne zabrane poglavaru Ruske pravoslavne crkve ne bi imale nikakav praktičan efekat, ocenjujući da bi takav potez bio politički i simbolički čin usmeren protiv ruskog pravoslavlja.
Crkva od najranijih vremena uči da svaka izgovorena reč ima svoju težinu i posledice, bilo da donosi mir, utehu i ljubav, ili širi gnev, mržnju i sablazan.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Iz Moskve poručuju da eventualne zabrane poglavaru Ruske pravoslavne crkve ne bi imale nikakav praktičan efekat, ocenjujući da bi takav potez bio politički i simbolički čin usmeren protiv ruskog pravoslavlja.
Crkva od najranijih vremena uči da svaka izgovorena reč ima svoju težinu i posledice, bilo da donosi mir, utehu i ljubav, ili širi gnev, mržnju i sablazan.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Probajte pečenu štuku po receptu jeromonaha Jeroteja, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Zlatousta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Jevsevija po starom i Svetog Atanasija Atonskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi Svete Ćirila i Metodija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka jednog od najvećih duhovnika 20. veka otkriva zašto ponekad najveći problem nije u tome što smo u pravu, već u načinu na koji tu „pravdu“ nosimo u odnosu prema drugima.