Kada se u jednoj porodici sudare pravoslavna vera, naučna medicina i narodni običaji, često nastaju nesporazumi. Protojerej Andrej Efanov objašnjava kako prepoznati istinsku duhovnu pomoć i razlikovati je od sujeverja i zašto je važno osloniti se na Crkvu i molitvu.
U savremenom društvu, u kojem su nauka i medicina dostigle visoke standarde, i dalje postoji raskorak između tradicionalnih narodnih verovanja i pravoslavne vere. Ovaj problem naročito je izražen unutar porodica, gde različite generacije često imaju suprotstavljene stavove.
Jedna vernica obratila se svešteniku sa pitanjem kako da se nosi sa verovanjima svoje svekrve, koja praktikuje narodne isceliteljske metode, predznake i rituale poput „izlivanja strave“ voskom. Kao veterinar, ona se oslanja na nauku i medicinu, ali joj je teško da pronađe zajednički jezik sa svekrvom, koja je takođe verujuća žena.
Printscreen/Youtube/Александр Иванов Смысл Жизни
Protojerej Andrej Efanov
Protojerej Andrej Efanov dao je odgovor na ovu dilemu, ističući jasnu razliku između crkvenog učenja i narodnih isceliteljskih praksi.
Razlikovanje vere i sujeverja
- Vi lično nemate dilemu kome verovati – i hvala Bogu na tome. Kada je u pitanju zdravlje, treba se obratiti diplomiranim stručnjacima, a kada govorimo o duhovnom životu, tada je jedini pravi put Crkva - naglašava otac Andrej.
On objašnjava da narodne isceliteljske prakse svode čoveka na pasivnog posmatrača nad kojim se vrše određene radnje, dok je u pravoslavlju ključan lični odnos sa Bogom. Pravoslavni vernik ne traži samo ispunjenje svojih želja, već se pre svega usklađuje sa Božijom voljom.
Molitva postoji, ali i obmana
Otac Andrej napominje da postoje ljudi koji pomažu drugima kroz molitvu, ali da je važno razlikovati pravu duhovnu pomoć od obmane. Istinski sluge Božiji nikada ne naplaćuju svoje molitve niti obećavaju čudesna isceljenja – oni uvek naglašavaju da je ishod u Božijim rukama.
- S druge strane, postoje i oni koji koriste crkvene simbole i terminologiju kao masku, a u nekim slučajevima čak deluju uz pomoć demonskih sila. Ko god pribegava njihovim 'uslugama', svesno ili nesvesno, ulazi u savez sa nečistim silama, a cena toga može biti visoka - upozorava otac Andrej.
Sujeverje i psihološki mehanizmi
Narodna verovanja često proističu iz pogrešnih uzročno-posledičnih zaključaka. Ljudi u teškim situacijama tragaju za načinima da sebi objasne događaje i steknu osećaj kontrole, pa pribegavaju sujeverju i predznacima.
- Kada nauka ne može da pruži odgovore, mnogi posežu za alternativnim objašnjenjima i ritualima koji im daju privid moći nad sopstvenom sudbinom - objašnjava sveštenik.
Što se tiče rituala poput „izlivanja strave“, otac Andrej ističe da su oni više psihološka igra nego magijska praksa. Kroz vekove su postojali razni načini za suočavanje sa strahom i stresom, ali treba biti oprezan da to ne preraste u okultne radnje.
Printscreen/Youtube/Александр Иванов Смысл Жизни
Sveštenik Andrej Efanov
Kako sačuvati porodični mir?
U odnosu sa svekrvom, protojerej savetuje strpljenje i poštovanje. Odrasle osobe je teško promeniti, ali je moguće pronaći zajednički jezik kroz iskazivanje uvažavanja.
- Možda bi bilo korisno da zauzmete stav da poštujete njeno mišljenje i cenite njenu brigu, ali da za sebe birate isključivo medicinske i crkvene metode pomoći. Ponekad ljudi insistiraju na nekoj tvrdnji samo zato što žele da budu saslušani i priznati. Ako oseti vaše poštovanje, moguće je da će se i sama smiriti - zaključuje otac Andrej.
U srži pravoslavlja leži vera u Božiju promisao i molitvu kao najmoćnije sredstvo zaštite i isceljenja. Svako traženje pomoći izvan tog okvira može doneti duhovne posledice, koje nisu uvek odmah vidljive, ali dugoročno mogu naneti štetu kako pojedincu, tako i njegovim bližnjima. Zato je važno negovati zdravu veru, oslonjenu na Sveto Pismo i učenje Crkve, uz puno razumevanje i ljubav prema bližnjima, čak i kada se njihovi pogledi razlikuju.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Mnogi veruju da razbijeno ogledalo donosi nesreću, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava istinu o ovom starom verovanju i savetuje šta da učinite ako vam se dogodi da ga slomite.
Mnogi se plaše da nose stvari pokojnika, verujući da one nose lošu energiju. Sveštenik Andrej Efanov razjašnjava ovu dilemu i otkriva šta Crkva zaista kaže o tome.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U srpskom narodu duboko je ukorenjeno verovanje u „urokljiv pogled“, ali pravoslavlje jasno uči da oči same po sebi nisu zle – već da opasnost dolazi od ljudske volje udružene sa demonskim dejstvom.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.