Mnogi se plaše da nose stvari pokojnika, verujući da one nose lošu energiju. Sveštenik Andrej Efanov razjašnjava ovu dilemu i otkriva šta Crkva zaista kaže o tome.
Iako hrišćanska vera i sujeverje ne idu zajedno, mnogi ljudi i dalje osećaju nelagodnost zbog određenih verovanja koja se prenose s generacije na generaciju, a koja često nemaju racionalno objašnjenje. Jedno od takvih uverenja tiče se nakita preminulih osoba – da li on nosi lošu "energiju", može li izazvati nemile događaje i da li ga je uopšte dozvoljeno nositi?
Mnoge posebno uznemirava pomisao da nose nakit koji su nasledili od svojih najbližih. Osećaj neprijatnosti obično potiče iz duboko ukorenjenih narodnih verovanja, a ne iz crkvenog učenja. Protojerej Andrej Efanov jasno odgovara na ovu dilemu:
- Ni nakit ni odeća ne upijaju nikakvu posebnu "energiju" ako su u trenutku smrti bili na osobi. Jedino što može biti potrebno jeste higijenska obrada tih stvari, jer se dešava da se na telu preminulog već razviju bakterije koje mogu biti štetne za žive - kaže otac Andrej i ističe:
- Upravo iz tog razloga nije preporučljivo dodirivati telo pokojnika. A u trenutku sahrane savetuje se da se uzdržimo od dodirivanja i zbog šminke koja se nanosi na telo pokojnika i koja se može oštetiti nespretnim ili neveštim dodirom.
Printscreen/Youtube/Александр Иванов Смысл Жизни
Protojerej Andrej Efanov
Sveštenik dalje objašnjava šta učiniti s nakitom preminule osobe:
- Preporučio bih vam da nakit dezinfikujete (na primer, prebrišete alkoholom) i zatim ga nosite u znak sećanja na majku ili ga čuvate u kutiji dok ne dođe trenutak kada ćete ga vi ili neko kome želite da ga predate moći nositi - očinski poručuje otac Andrej i zaključuje:
- Molite se za svoju majku. Ako je bila krštena, trebalo bi organizovati opelo i u hramu davati zapise za pomen.
Pravoslavlje ne poznaje verovanje da predmeti prenose negativnu energiju ili utiču na sudbinu vlasnika. Hrišćanski pristup nalaže da se prema sećanju na preminule odnosimo s ljubavlju i molitvom, a ne strahom i sujeverjem.
Nakit koji je pripadao dragoj osobi može postati poseban podsetnik na ljubav i uspomene koje nas vezuju za nju. Umesto da ga doživljavamo kao izvor nelagodnosti, možemo ga nositi kao blagoslov i izraz poštovanja prema onima koji više nisu s nama.
Iguman manastira Podmaine odgovara na pitanje "Kako reagovati ako neko iz porodice nije u veri i sa podsmehom gleda na našu pobožnost?", pa je naveo primer kako treba da se postavimo u tom slučaju.
Mnogi veruju da razbijeno ogledalo donosi nesreću, ali protojerej Andrej Efanov objašnjava istinu o ovom starom verovanju i savetuje šta da učinite ako vam se dogodi da ga slomite.
Mnogi posmatraju proricanje sudbine kao zabavu, ali poglavar Ruske pravoslavne crkve upozorava da svaki kontakt s mračnim silama može imati kobne posledice, vodeći čoveka u duhovnu propast.
Mnogi vernici ne znaju da morski plodovi bez kičme, poput lignji, nisu zabranjeni u danima posta na ulju – isprobajte tradicionalni recept koji spaja post i gozbu.
Od rimskog vojnika koji je postao svetac do imperija i vođa koji su u njemu tražili moć - trag ove svetinje vodi od Jerusalima do Beča, Vatikana i Jermenije, dok nauka još nije dala poslednju reč.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za subotu četvrte sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz granice telesnog pogleda, otkrivajući kako duh razotkriva ono što očima ostaje skriveno i otvara vrata unutrašnjih tajni.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.