ZAJEDNO DALI ŽIVOT ZA HRISTA: Sutra slavimo Svete mučenike Pamfila, Porfirija i drugih deset mučenika
Svetih dvanaest mučenika postradali su u vreme cara Dioklecijana.
Kroz istoriju izricana je jereticima i izdajnicima, a posebno je odjeknula anatema mitropolita Amfilohija. Iza tih reči stoji dubok duhovni poziv Crkve — na pokajanje i povratak veri.
Portal religija.rs pokreće novu rubriku „Pravoslavni rečnik“, u kojoj ćemo iz dana u dan objašnjavati pojmove koje Crkva koristi, a čije značenje široj javnosti često nije dovoljno poznato. Po azbučnom redu krećemo od slova A, pa već na samom početku susrećemo se sa jednim od najtežih i najsnažnijih pojmova u crkvenoj terminologiji — anatemom.
Anatema je jedna od najozbiljnijih duhovnih kazni u pravoslavnoj tradiciji. Ona podrazumeva izopštenje iz crkvene zajednice zbog odbacivanja ili iskrivljavanja osnovnih istina vere. Reč anatema potiče iz grčkog jezika i u doslovnom prevodu znači „prokletstvo“, ali u hrišćanskom kontekstu ima daleko dublje značenje — označava prekid zajedništva sa Crkvom, ali istovremeno i poziv na pokajanje.
Kako je navedeno u saopštenju Eparhije šumadijske:
— Duhovna kazna izopštenja onih koji odbacuju ili izopačuju osnovne istine o veri. Crkva isto može baciti anatemu na neprijatelje vere, npr. jeretike i izdajnike. Obred izopštenja ovakvih vernika obavljao se u Nedelju Pravoslavlja (prva nedelja uskršnjeg posta).
Ovaj čin se tradicionalno izriče upravo na Nedelju pravoslavlja, kada Crkva javno potvrđuje veru i odriče se jeresi.
U pravoslavnoj teologiji anatema nije čin mržnje, već radikalni poziv na povratak veri. Kroz vekove Crkva je ovim činom branila dogmatske istine i zajednicu od jeresi, raskola i sablazni. Na taj način anatema je imala ulogu ne samo u očuvanju crkvenog jedinstva, već i u zaštiti duhovnog identiteta pravoslavnih naroda.
Posebno snažan odjek imala je anatema koju je izgovorio blaženopočivši mitropolit Amfilohije Radović. Reagujući na uvođenje sankcija Rusiji od strane crnogorske vlade, rekao je:
— Ko ne bio veran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo, bio proklet tri puta i 3000 puta od mene. To je ono što je ostavio Sveti Petar Cetinjski svojim Crnogorcima, pa bi bilo dobro da i sadašnji predsednik Vlade Crne Gore pročita ove reči u trenutku kada po prvi put u istoriji zavodi sankcije Rusiji.
Ove reči, koje su snažno odjeknule javnim prostorom, oslikavaju ozbiljnost kojom je mitropolit pristupao duhovnim i nacionalnim pitanjima, utemeljujući ih u tradiciji i nasleđu pravoslavne vere.
Iako zvuči zastrašujuće, anatema nije konačna osuda, već težak duhovni poziv. U pravoslavnom učenju svako ima mogućnost da se pokajanjem i povratkom u zajednicu Crkve oslobodi posledica anateme. Njen cilj nije uništenje, već duhovno buđenje i povratak istini.
Iako se na prvi pogled čini da su odmor, slobodno vreme i lični izbor dovoljni da ispune čoveka, iskustvo pokazuje da najveći broj ljudi baš nedeljom se bore sa osećajem tuge, nemira i neispunjenosti.
Zajednička vojna operacija Izraela i SAD protiv Irana dobila je kodno ime koje aludira na biblijskog praoca iz izraelskog kraljevskog roda.
Post i uzdržanje zato nisu tek spoljašnja pravila niti prolazne duhovne vežbe, već put ka očuvanju unutrašnje ravnoteže, trezvenosti i duševnog mira.
Sveštenik Miloš Zekanović objašnjava zašto strpljenje, molitva i iskrena ljubav ostaju ključni za zajednicu koja traje, dok statistika pokazuje da se sve više brakova završava razvodom.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 1. sedmice Velikog posta otkriva zbog čega položaj i znanje ne vode nužno ka veri i kako upravo smirenost postaje ključ za prepoznavanje Božje istine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Onisima po starom i Prepodobnog Vasilija Ispovednika po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Romana, muslimani su u mesecu ramazana, dok u judaizmu nema velikog verskog praznika.
Pouka svetogorskog starca otkriva kako prepoznati lažnu tugu, kako je ne prihvatiti i otkriti snagu u pokajanju koje oslobađa i ispunjava život smislom.