Jedna od glavnih odlika srpskog pravoslavlja, za koju ne zna ostali hrišćanski svet, jeste krsna slava.
Na praznik Svetog Jovana Krstitelja, u svetlosti drevnih molitava i liturgijskih pesama koje se pevaju tokom liturgije, patrijarh srpski Porfirije proslavio je juče svoju krsnu slavu uz svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila u Beogradu. Hram, ispunjen vernim narodom, svedočio je ovom duhovnom sabranju, gde su u liturgijskoj radosti sasluživali arhijereji, sveštenstvo i monaštvo, zajedno uz patrijarhovu duhovnu decu.
Patrijarh Porfirije je na kraju svete liturgije govorio o pokajanju kao putu unutrašnjeg preobražaja, podsećajući na reči velikih svetitelja – Svetog vladike Nikolaja i Svetog Justina Ćelijskog.
- Pokajanje nije psihološko stanje, nije samoosuđivanje, već preumljenje, trud da budemo bolji svakog dana, bolji od sebe, ne od drugih, već od sebe samog - poručio je patrijarh, ukazujući na suštinsku potrebu čoveka da svakodnevno preobražava svoje srce i duh, usklađujući ih sa Hristovim učenjem.
Njegove reči bile su ne samo podstrek na duhovni rast, već i očinska briga za narod koji mu je poveren.
Foto: SPC
Poglavar SPC upalio slavsku sveću
Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve na svom zasedanju 18. februara 2021. godine u Spomen hramu Svetog Save u Beogradu, izabrao je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr Porfirija za arhiepiskopa pećkog, mitropolita beogradsko-karlovačkog i patrijarha srpskog.
U trenutku izbora, patrijarh Porfirije je postao najmlađi patrijarh i poglavar jedne autokefalne pravoslavne crkve.
Nakon smrti patrijarha Pavla 15. novembra 2009. godine, kao mogući novi poglavari Srpske pravoslavne crkve su se pominjali mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop bački Irinej i episkop niški Irinej. Njih trojica su se našla u najužem izboru kada je 22. januara 2010. godine Izborni sabor Srpske pravoslavne crkve odlučivao o izboru novog patrijarha. Njihova imena su stavljena u tri zapečaćene koverte, a one u Sveto pismo. Pošto je prizvan Sveti duh, jednu kovertu je izvukao arhimandrit Gavrilo, iguman manastira Lepavina, a Irinejevo ime kao novog patrijarha je pročitao episkop šabački Lavrentije.
Administrativno ustoličenje novog patrijarha je održano 23. januara u Sabornoj crkvi u Beogradu.
Na dan 3. oktobar 2010. godine, ustoličen je u manastiru Pećkoj patrijaršiji.
Patrijarh srpski Irinej je proslavljao krsnu slavu Lazareva subota.
Na Lazarevu subotu se u pravoslavne hramove unose vrbove grane. Vrbove grane koje se potom dele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja Isusa Hrista na ulasku u Jerusalim.
Prema predanju, Lazar je, kao kiparski arhiepiskop, živeo još 30 godina po vaskrsenju, propovedajući hrišćanstvo. Pravoslavni vernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvetne nedelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.
Taj dan se slavi kao Lazareva subota jer se smatra da je tog dana Isus Hristos vaskrsao Lazara iz groba. Vrbica je uvek subotom, dan uoči praznika Cveti, koji je nedelju dana pred Vaskrs.
Na Lazarevu subotu običaj je da se nose grančice vrbe i time simbolično predstavlja svečani Isusov ulazak u Jerusalim, kada su ga dočekali poštovaoci i sledbenici.
Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema Jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu veru u Vaskrsenje.
Patrijarh Pavle
YURI KADOBNOV / AFP / Profimedia
Patrijarh Pavle
Patrijarh Pavle upokojio se 15. novembra 2009, u 95. godini.
Patrijarh Pavle, rođen kao Gojko Stojčević, bio je patrijarh srpski od kraja 1990. godine do kraja 2009. Za 44. patrijarha SPC izabran je 1. decembra 1990, a ustoličen sutradan, 2. decembra, u Sabornoj crkvi u Beogradu.
Ceremoniju je izvršilo 12 episkopa, 12 sveštenika i 13 đakona, a izbor je obavljen za života prethodnog patrijarha Germana, zbog njegove dugotrajne teške bolesti, na predlog lekarskog Konzilijuma Vojnomedicinske akademije koje su potrvđene stručnim nalazom, piše eparhija Slavonska.
Krsna slava patrijarha Pavla je takođe bila Lazareva subota.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Istraživanje iz 2023. godine, koje je sproveo Institut za pravoslavne studije među pravoslavnim sveštenicima u 20 parohija širom 15 američkih država, otkrilo je da je broj konvertita u pravoslavnu crkvu porastao za 80% u 2022. godini u poređenju sa nivoima pre pandemije 2019. godine.
U snimku koji je na društvenim mrežama i koji je sablaznuo mnoge, episkop buenosajreski i južnocentralnoamerički i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, pozvao je sabrane da se pomole za državu Hrvatsku, ne pominjući u tom delu, nigde Srbiju.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živeli i koji sada žive u veri sa Bogom i svojom krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav - Bog je Bog živih, a ne mrtvih.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.