U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Nakon proslave Badnjeg dana i Rođenja Gospoda Isusa Hrista, pravoslavni vernici širom srpskih zemalja nastavili su praznično raspoloženje uz obeležavanje prve krsne slave u godini – Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana. U domu porodice Klisarić iz sela Mešinci kod Čačka ovaj dan je bio poseban. Domaćini Slađana i Slobodan, sa svoje troje dece, pokazali su kako se čuvaju vekovne srpske pravoslavne tradicije.
Prvi put, porodica Klisarić je svečano dočekala sveštenika u svom domu radi osvećenja slavskog kolača, što je do sada bio običaj koji su praktikovali u crkvi. Ova promena, kako kažu, unela je posebnu duhovnu radost u njihov dom.
RINA
Klisarići kažu da su blagosloveni jer je slavski kolać sveštenik osveštao u njihovom domu
Domaćin Slobodan, koji je posvećen čuvanju pravoslavne vere i običaja, ističe da je vera ključna za napredak porodice:
- Supruga i ja smo postavili jake temelje u našoj porodici baš uz pomoć vere. Imamo troje dece i dajemo sve od sebe da ih vaspitamo u duhovnosti i poštenju i da svake nedelje svi zajedno idemo u crkvu - rekao je Slobodan, prenosi Rina.
Domaćica Slađana uložila je poseban trud u pripremu trpeze, vodeći se tradicionalnim običajima. Iako je praznični period zahtevan, njen entuzijazam i ljubav prema porodici bili su očigledni.
- Sve sam spremila kako nalažu običaji. Možda jeste zahtevnije, jer se pripremalo za Božić i Badnji dan, ali sve je ovo s ljubavlju, jer sam oduvek želela da imam veliku porodicu - kaže Slađana.
RINA
Domaćica Slađana za krsnu slavu je pripremila sve kako stari običaji nalažu
Posebnu radost donela je poseta sveštenika, koju je domaćica opisala kao blagoslov za njihov dom:
- To što nam je sveštenik u domu na dan krsne slave ima neprocenjivu vrednost i veliku blagodat, i ne može se ni sa čim porediti.
Porodica Klisarić svojim primerom svedoči kako se tradicija i vera mogu prenositi s generacije na generaciju, u duhu poštovanja i očuvanja pravoslavnih običaja. U njihovom domu, krsna slava je više od običaja – to je trenutak okupljanja, duhovnosti i zahvalnosti, koji nastavlja da svetli kao svedočanstvo o očuvanju pravih vrednosti.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Najradosniji hrišćanski praznik ispunjen je simbolima i tradicijama koje spajaju veru i porodičnu toplinu. Saznajte sve o ulozi položajnika, njegovoj molitvi za blagostanje i darovima koji ga čekaju.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
U prazničnom duhu, uz reči koje donose utehu i nadu, svečana akademija povodom krsne slave i Dana Republike Srpske pretvorila se u duhovni sabor, slaveći mir, ljubav i snagu praštanja.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.