U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Nakon proslave Badnjeg dana i Rođenja Gospoda Isusa Hrista, pravoslavni vernici širom srpskih zemalja nastavili su praznično raspoloženje uz obeležavanje prve krsne slave u godini – Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana. U domu porodice Klisarić iz sela Mešinci kod Čačka ovaj dan je bio poseban. Domaćini Slađana i Slobodan, sa svoje troje dece, pokazali su kako se čuvaju vekovne srpske pravoslavne tradicije.
Prvi put, porodica Klisarić je svečano dočekala sveštenika u svom domu radi osvećenja slavskog kolača, što je do sada bio običaj koji su praktikovali u crkvi. Ova promena, kako kažu, unela je posebnu duhovnu radost u njihov dom.
RINA
Klisarići kažu da su blagosloveni jer je slavski kolać sveštenik osveštao u njihovom domu
Domaćin Slobodan, koji je posvećen čuvanju pravoslavne vere i običaja, ističe da je vera ključna za napredak porodice:
- Supruga i ja smo postavili jake temelje u našoj porodici baš uz pomoć vere. Imamo troje dece i dajemo sve od sebe da ih vaspitamo u duhovnosti i poštenju i da svake nedelje svi zajedno idemo u crkvu - rekao je Slobodan, prenosi Rina.
Domaćica Slađana uložila je poseban trud u pripremu trpeze, vodeći se tradicionalnim običajima. Iako je praznični period zahtevan, njen entuzijazam i ljubav prema porodici bili su očigledni.
- Sve sam spremila kako nalažu običaji. Možda jeste zahtevnije, jer se pripremalo za Božić i Badnji dan, ali sve je ovo s ljubavlju, jer sam oduvek želela da imam veliku porodicu - kaže Slađana.
RINA
Domaćica Slađana za krsnu slavu je pripremila sve kako stari običaji nalažu
Posebnu radost donela je poseta sveštenika, koju je domaćica opisala kao blagoslov za njihov dom:
- To što nam je sveštenik u domu na dan krsne slave ima neprocenjivu vrednost i veliku blagodat, i ne može se ni sa čim porediti.
Porodica Klisarić svojim primerom svedoči kako se tradicija i vera mogu prenositi s generacije na generaciju, u duhu poštovanja i očuvanja pravoslavnih običaja. U njihovom domu, krsna slava je više od običaja – to je trenutak okupljanja, duhovnosti i zahvalnosti, koji nastavlja da svetli kao svedočanstvo o očuvanju pravih vrednosti.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Najradosniji hrišćanski praznik ispunjen je simbolima i tradicijama koje spajaju veru i porodičnu toplinu. Saznajte sve o ulozi položajnika, njegovoj molitvi za blagostanje i darovima koji ga čekaju.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
U prazničnom duhu, uz reči koje donose utehu i nadu, svečana akademija povodom krsne slave i Dana Republike Srpske pretvorila se u duhovni sabor, slaveći mir, ljubav i snagu praštanja.
U kratkim poukama blaženopočivšeg patrijarha srpskog sabrana je cela jevanđelska mera života, koja jasno razdvaja istinsko svedočenje od praznog izgovaranja i podseća šta će na kraju zaista biti važno.
Mnogi podvizi koji se u hrišćanskom životu smatraju uzvišenim - post, molitva, milostinja - mogu izgubiti svoju suštinu ukoliko postanu sredstvo za zadobijanje ljudskog priznanja.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o praštanju, mržnji, narodu i Božiću pretvorile su svečanu akademiju u Banjaluci u trenutak ozbiljnog preispitivanja i retko viđene sabranosti.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
U kratkim poukama blaženopočivšeg patrijarha srpskog sabrana je cela jevanđelska mera života, koja jasno razdvaja istinsko svedočenje od praznog izgovaranja i podseća šta će na kraju zaista biti važno.
Mnogi podvizi koji se u hrišćanskom životu smatraju uzvišenim - post, molitva, milostinja - mogu izgubiti svoju suštinu ukoliko postanu sredstvo za zadobijanje ljudskog priznanja.
Od prvog znaka krsta na ulazu do pričešća i izlaska iz hrama, svaki pokret ima svoje značenje – zašto su tišina, pažnja i unutrašnja sabranost ključni i šta vernici najčešće rade pogrešno, a da toga nisu ni svesni.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Irodiona, Agava, Rufa i druge s njima po starom kalendaru, i Svetog sveštenomučenika Januara po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Anzelma Kenterberijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U kratkom savetu svetogorski podvižnik objasnio je kako jedan naizgled običan trenutak prolaska pored bolnice postaje ogledalo našeg odnosa prema patnji, zahvalnosti i sopstvenoj savesti.
Oproštaj od poštovanog monaha biće upriličen 21. aprila u Petrovaradinu, gde će biti služene zaupokojena Liturgija i opelo, dok će njegovo telo biti položeno u manastiru Grgeteg, uz prisustvo vernika, sveštenstva i monaštva.