U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Nakon proslave Badnjeg dana i Rođenja Gospoda Isusa Hrista, pravoslavni vernici širom srpskih zemalja nastavili su praznično raspoloženje uz obeležavanje prve krsne slave u godini – Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana. U domu porodice Klisarić iz sela Mešinci kod Čačka ovaj dan je bio poseban. Domaćini Slađana i Slobodan, sa svoje troje dece, pokazali su kako se čuvaju vekovne srpske pravoslavne tradicije.
Prvi put, porodica Klisarić je svečano dočekala sveštenika u svom domu radi osvećenja slavskog kolača, što je do sada bio običaj koji su praktikovali u crkvi. Ova promena, kako kažu, unela je posebnu duhovnu radost u njihov dom.
RINA
Klisarići kažu da su blagosloveni jer je slavski kolać sveštenik osveštao u njihovom domu
Domaćin Slobodan, koji je posvećen čuvanju pravoslavne vere i običaja, ističe da je vera ključna za napredak porodice:
- Supruga i ja smo postavili jake temelje u našoj porodici baš uz pomoć vere. Imamo troje dece i dajemo sve od sebe da ih vaspitamo u duhovnosti i poštenju i da svake nedelje svi zajedno idemo u crkvu - rekao je Slobodan, prenosi Rina.
Domaćica Slađana uložila je poseban trud u pripremu trpeze, vodeći se tradicionalnim običajima. Iako je praznični period zahtevan, njen entuzijazam i ljubav prema porodici bili su očigledni.
- Sve sam spremila kako nalažu običaji. Možda jeste zahtevnije, jer se pripremalo za Božić i Badnji dan, ali sve je ovo s ljubavlju, jer sam oduvek želela da imam veliku porodicu - kaže Slađana.
RINA
Domaćica Slađana za krsnu slavu je pripremila sve kako stari običaji nalažu
Posebnu radost donela je poseta sveštenika, koju je domaćica opisala kao blagoslov za njihov dom:
- To što nam je sveštenik u domu na dan krsne slave ima neprocenjivu vrednost i veliku blagodat, i ne može se ni sa čim porediti.
Porodica Klisarić svojim primerom svedoči kako se tradicija i vera mogu prenositi s generacije na generaciju, u duhu poštovanja i očuvanja pravoslavnih običaja. U njihovom domu, krsna slava je više od običaja – to je trenutak okupljanja, duhovnosti i zahvalnosti, koji nastavlja da svetli kao svedočanstvo o očuvanju pravih vrednosti.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Najradosniji hrišćanski praznik ispunjen je simbolima i tradicijama koje spajaju veru i porodičnu toplinu. Saznajte sve o ulozi položajnika, njegovoj molitvi za blagostanje i darovima koji ga čekaju.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
U prazničnom duhu, uz reči koje donose utehu i nadu, svečana akademija povodom krsne slave i Dana Republike Srpske pretvorila se u duhovni sabor, slaveći mir, ljubav i snagu praštanja.
Podrhtavanje tla jačine 5,2 stepena pogodio je područje Prokopija na Eviji, poznato po svetinji Svetog Jovana Rusa. Potres je prekinuo crkveni obred, oštetio kuće i prodavnice i izazvao veliku uznemirenost među stanovnicima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju prve sedmice po Duhovima pokazuje kako jedan dan pokajanja može preokrenuti ljudski život kroz suočavanje sa sobom, savešću i posledicama izbora.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Podrhtavanje tla jačine 5,2 stepena pogodio je područje Prokopija na Eviji, poznato po svetinji Svetog Jovana Rusa. Potres je prekinuo crkveni obred, oštetio kuće i prodavnice i izazvao veliku uznemirenost među stanovnicima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju prve sedmice po Duhovima pokazuje kako jedan dan pokajanja može preokrenuti ljudski život kroz suočavanje sa sobom, savešću i posledicama izbora.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Iguman raletinački podseća da se borba za veru ne vodi spoljašnjim sredstvima, već u čovekovoj unutrašnjosti, gde se odlučuje šta ostaje, a šta se gasi u tami zaborava.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.