U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Nakon proslave Badnjeg dana i Rođenja Gospoda Isusa Hrista, pravoslavni vernici širom srpskih zemalja nastavili su praznično raspoloženje uz obeležavanje prve krsne slave u godini – Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana. U domu porodice Klisarić iz sela Mešinci kod Čačka ovaj dan je bio poseban. Domaćini Slađana i Slobodan, sa svoje troje dece, pokazali su kako se čuvaju vekovne srpske pravoslavne tradicije.
Prvi put, porodica Klisarić je svečano dočekala sveštenika u svom domu radi osvećenja slavskog kolača, što je do sada bio običaj koji su praktikovali u crkvi. Ova promena, kako kažu, unela je posebnu duhovnu radost u njihov dom.
RINA
Klisarići kažu da su blagosloveni jer je slavski kolać sveštenik osveštao u njihovom domu
Domaćin Slobodan, koji je posvećen čuvanju pravoslavne vere i običaja, ističe da je vera ključna za napredak porodice:
- Supruga i ja smo postavili jake temelje u našoj porodici baš uz pomoć vere. Imamo troje dece i dajemo sve od sebe da ih vaspitamo u duhovnosti i poštenju i da svake nedelje svi zajedno idemo u crkvu - rekao je Slobodan, prenosi Rina.
Domaćica Slađana uložila je poseban trud u pripremu trpeze, vodeći se tradicionalnim običajima. Iako je praznični period zahtevan, njen entuzijazam i ljubav prema porodici bili su očigledni.
- Sve sam spremila kako nalažu običaji. Možda jeste zahtevnije, jer se pripremalo za Božić i Badnji dan, ali sve je ovo s ljubavlju, jer sam oduvek želela da imam veliku porodicu - kaže Slađana.
RINA
Domaćica Slađana za krsnu slavu je pripremila sve kako stari običaji nalažu
Posebnu radost donela je poseta sveštenika, koju je domaćica opisala kao blagoslov za njihov dom:
- To što nam je sveštenik u domu na dan krsne slave ima neprocenjivu vrednost i veliku blagodat, i ne može se ni sa čim porediti.
Porodica Klisarić svojim primerom svedoči kako se tradicija i vera mogu prenositi s generacije na generaciju, u duhu poštovanja i očuvanja pravoslavnih običaja. U njihovom domu, krsna slava je više od običaja – to je trenutak okupljanja, duhovnosti i zahvalnosti, koji nastavlja da svetli kao svedočanstvo o očuvanju pravih vrednosti.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Najradosniji hrišćanski praznik ispunjen je simbolima i tradicijama koje spajaju veru i porodičnu toplinu. Saznajte sve o ulozi položajnika, njegovoj molitvi za blagostanje i darovima koji ga čekaju.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
U prazničnom duhu, uz reči koje donose utehu i nadu, svečana akademija povodom krsne slave i Dana Republike Srpske pretvorila se u duhovni sabor, slaveći mir, ljubav i snagu praštanja.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.