POSNE BOMBICE MONAHINJE ATANASIJE: Recept koji spaja tradiciju, toplinu, mir i bogat ukus u domaćoj kuhinji
Jednostavna, očaravajuća poslastica iz knjige Ko posto dušu gosti koja osvežava dušu i donosi mir manastirske kuhinje.
Jednostavna priprema, stari porodični trikovi i miris koji odmah priziva toplinu i okuplja sve za stolom.
Post na vodi ne mora da podrazumeva odricanje od radosti, već njeno preobraženje – i za trpezom, i u srcu. U danima kada se uzdržavamo, domaća kuhinja često postaje mesto tihe kreativnosti, gde se od jednostavnih sastojaka rađa toplina koja okuplja porodicu.
Mramorni jafa kolač na vodi upravo je takva poslastica: miris narandže i cimeta širi se domom dok se u testu prepliću svetli i tamni slojevi, podsećajući da i u skromnosti može biti raskoši. Ovaj stari recept, prenošen generacijama iz sveske u svesku, dokazuje da post ne oduzima slatkoću – već je čini dubljom i smislenijom.
• 250 ml ceđenog soka od narandže

U činiji pomešajte mlaku vodu i sok od narandže. Dodajte šećer, cimet, vanilin šećer i rendanu koru narandže, pa sve dobro sjedinite dok se šećer ne rastvori. Umešajte brašno pomešano sa praškom za pecivo i mešajte dok ne dobijete glatku smesu bez grudvica.
Odvojte nekoliko kašika smese u posebnu činijicu i umešajte kakao kako biste dobili tamni deo.
Kalup obložite papirom za pečenje. Sipajte svetli deo smese, a zatim kašikom ubacujte tamnu smesu od kakaa na nekoliko mesta. Dodajte kašičice džema preko testa i čačkalicom ili nožem lagano prošarajte smesu kako biste dobili lep mramorni efekat.
Pecite u unapred zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 40 minuta, potom izvadite i ostavite da se malo ohladi pre sečenja.
Jednostavna, očaravajuća poslastica iz knjige Ko posto dušu gosti koja osvežava dušu i donosi mir manastirske kuhinje.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Tradicionalna poslastica sa domaćim pekmezom i orasima koja spaja manastirsku skromnost i toplinu porodične trpeze – idealna za dane posta na vodi.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
Mekane kore, bogat fil od oraha i čokolade i delikatan fondan sa malinom koji dokazuje da post može biti savršenog ukusa.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
Ovo staro jelo iz prizrenskog kraja nekada se spremalo za praznike i goste, kada se za trpezom okupljala porodica, a miris pečene pite ispunjavao dom.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Ovo lagano posno jelo na ulju priprema se od nekoliko sastojaka, a svojim blagim ukusom i mirisom podseća na recepte naših baka.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči ruskog svetitelja upozoravaju na zamku u koju mnogi upadnu kada su povređeni: umesto da se izbore sa zlom, počnu da ga nose u sebi.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.