Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
U danima posta, kada se čovek trudi da pojednostavi i misli i trpezu i uči uzdržanju, slatko ne mora da bude raskošno da bi donelo radost. Dovoljno je nekoliko pažljivo izabranih sastojaka i malo dobre volje da se pripremi posna poslastica koja ne opterećuje, a prija i telu i duši. Ove brze kuglice na vodi nastaju gotovo neprimetno, za svega nekoliko minuta, a u sebi nose prirodnu slast suvog voća i toplinu oraha. Osim što su ukusne, ujedno su i veoma zdrave jer ne sadrže dodat šećer, već svu svoju slatkoću dobijaju iz prirodnih sastojaka. Tako postaju mali znak da post nije samo odricanje, već i tiha, jednostavna radost koja se deli sa bližnjima.
Ove bogate poslastice spajaju najfinije sastojke poput suvog grožđa, mlevenih oraha, urmi i kandirane pomorandžine kore, obogaćene notom badema. Svaka kuglica predstavlja malu umetnost ukusa, pružajući neodoljiv spoj slatkog i hrskavog, idealan izbor za posne trenutke posle obroka.
Sastojci
• 200 g mlevenih oraha
• 200 g suvog grožđa
• 200 g urmi
• 200 g suvih smokava
• 200 g kandirane pomorandžine kore
• 50 g badema u listićima
Freepik
Carske kuglice
Priprema
U samlevene urme, kojima ste prethodno odstranili košpice, dodajte suvo grožđe koje je pre toga bilo potopljeno nekoliko minuta u toploj vodi, a potom oceđeno. Zatim u smesu umešajte mlevene suve smokve, kandiranu pomorandžinu koru i mlevene orahe. Sve sastojke dobro izmešajte da dobijete homogenu smesu, potom od nje formirajte male kuglice željene veličine i uvaljajte ih u badem u listićima za dodatni sloj ukusa. Stavite kuglice u frižider da se stegnu i ohlade, a potom poslužite i uživajte u ovoj poslastici.
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Kao mladić koji je izgubio veru, Nikolaj Vorobjov tražio je smisao u filozofiji i nauci, sve dok u trenutku očaja nije postavio Bogu pitanje na koje je, kako je svedočio, dobio odgovor.
Bugarska je vetom sprečila da patrijarh Kiril bude stavljen na listu sankcionisanih lica, uz obrazloženje da se politički sukobi ne smeju prenositi na verske institucije.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.