Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
U danima posta, kada se čovek trudi da pojednostavi i misli i trpezu i uči uzdržanju, slatko ne mora da bude raskošno da bi donelo radost. Dovoljno je nekoliko pažljivo izabranih sastojaka i malo dobre volje da se pripremi posna poslastica koja ne opterećuje, a prija i telu i duši. Ove brze kuglice na vodi nastaju gotovo neprimetno, za svega nekoliko minuta, a u sebi nose prirodnu slast suvog voća i toplinu oraha. Osim što su ukusne, ujedno su i veoma zdrave jer ne sadrže dodat šećer, već svu svoju slatkoću dobijaju iz prirodnih sastojaka. Tako postaju mali znak da post nije samo odricanje, već i tiha, jednostavna radost koja se deli sa bližnjima.
Ove bogate poslastice spajaju najfinije sastojke poput suvog grožđa, mlevenih oraha, urmi i kandirane pomorandžine kore, obogaćene notom badema. Svaka kuglica predstavlja malu umetnost ukusa, pružajući neodoljiv spoj slatkog i hrskavog, idealan izbor za posne trenutke posle obroka.
Sastojci
• 200 g mlevenih oraha
• 200 g suvog grožđa
• 200 g urmi
• 200 g suvih smokava
• 200 g kandirane pomorandžine kore
• 50 g badema u listićima
Freepik
Carske kuglice
Priprema
U samlevene urme, kojima ste prethodno odstranili košpice, dodajte suvo grožđe koje je pre toga bilo potopljeno nekoliko minuta u toploj vodi, a potom oceđeno. Zatim u smesu umešajte mlevene suve smokve, kandiranu pomorandžinu koru i mlevene orahe. Sve sastojke dobro izmešajte da dobijete homogenu smesu, potom od nje formirajte male kuglice željene veličine i uvaljajte ih u badem u listićima za dodatni sloj ukusa. Stavite kuglice u frižider da se stegnu i ohlade, a potom poslužite i uživajte u ovoj poslastici.
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Miris zelenila i venčići od trave koje vernici nose kućama nisu samo deo praznične tradicije. Iza ovog običaja krije se sećanje na događaje koji povezuju Avrama, Mojsija i silazak Svetog Duha na apostole.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje – jeromonah Visoko-Petrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove (Pedesetnicu), po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti, dok muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U Svetovaznesenskom hramu služena je zaupokojna liturgija uz prisustvo više arhijereja Srpske pravoslavne crkve, dok je patrijarh besedio nad odrom upokojenog Stojana Sladojevića.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.