ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima.
U pravoslavnim domovima započeo je Vaskršnji post, najduži i najstroži post u toku godine, vreme koje Crkva daruje vernicima kao priliku za tišinu, preispitivanje i povratak suštini. Ovi dani nisu tek promena jelovnika, već promena srca - poziv da se čovek udalji od buke svakodnevice i približi Bogu, ali i bližnjima.
Vaskršnji post vodi nas ka prazniku nad praznicima - Vaskrsenju Hristovom. U tom hodu kroz pustinju sopstvenih slabosti, vernik se poziva na uzdržanje, ali i na delanje ljubavi.
Post podrazumeva odricanje od mrsne hrane, ali i od ružnih reči, osuda, ogovaranja i gneva. Uzdržanje od mesa, mleka i jaja ima smisla samo ako ga prati uzdržanje jezika i misli, kao i pojačana molitva, čitanje Svetog pisma, ispovest i praštanje.
U danima posta trpeza postaje jednostavnija. Hrana je skromna, priprema se sa merom i bez rasipanja, mahom na vodi, a cilj nije kulinarsko nadmetanje u postnim specijalitetima, već sticanje smirenja i zahvalnosti.
Vernici se podsećaju da post nije dijeta, već duhovna disciplina koja uči čoveka da vlada sobom, da prepozna šta mu je zaista potrebno, a šta je suvišno.
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima. Vreme je da se obnovi porodična molitva, da se češće posećuju bogosluženja, da se pruži ruka onome sa kim smo u zavadi. Post nas uči da je važnije sačuvati mir nego dokazati da smo u pravu.
Upravo o toj dimenziji posta, onoj koja se tiče svakodnevnih navika i međusobnih susreta, govorio je i sveštenik Bojan Krstanović, osvrćući se na to kako bi trebalo da se ponašamo kada idemo u goste, ali i kako da dočekujemo goste u ovom periodu.
- Valjalo bi da se u postu naučimo i ovome. Kada odlazimo kod naših bližnjih ili kada ih dočekujemo, neka posluženja budu skromna. Čaj, kafa, čaša vode i ništa više. Neka nam to pređe u naviku i posle posta. Jer, preterali smo! Kad ideš negde obavezno je da se nose nekakvi pokloni. Kad dočekuješ nekoga obavezna je bogata trpeza. To nas je udaljilo jedne od drugih! A mi... Nismo željni ni poklona ni hrane, željni smo jedni drugih - zaključio je otac Bojan Krstanović.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati. Vreme Velikog posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova. Sveštenik Bojan Krstanović navodi da se upravo kod onih, koji se deklarativno bave duhovnošću, često mogu videti ozbiljni moralni i duhovni padovi.

ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
„NE NASEDAJTE NA VEGANSKE I VEGETARIJANSKE IDEJE!“: Važna opomena vladike Kirila na početku Velikog posta
U KOJE DANE VASKRŠNJEG POSTA JE ZABRANJENO PRIČEŠĆE I ZAŠTO: Sveštenik sve objasnio
OVO JE NAJVEĆI PROBLEM POBOŽNIH LJUDI: Otac Bojan o zabludi verujućih koja direktno vodi u krilo đavolu
Ono što tokom godine može ostati neprimećeno, u danima posta postaje vidljivo i bolno jasno.
Tokom narednih sedam nedelja, sve do Vaskrsa, verni su pozvani na uzdržanje, molitvu, pokajanje i dobra dela, kako bi u čistoti srca i misli dočekali najveći hrišćanski praznik.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Sveto pričešće nije nagrada za besprekorne, nego lek i sila za one koji se bore, istakao je otac Dejan.
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Miris jagoda, putera i oraha vraća se u domaćinstva uz jednostavnu pripremu koja je nekada bila rezervisana za dane kada trpeza nije bila posna.
Na sve načine suprostavite se svojoj gnevljivosti i uz Božju pomoć ona će oslabiti, istakao je otac Jovan.