ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima.
U pravoslavnim domovima započeo je Vaskršnji post, najduži i najstroži post u toku godine, vreme koje Crkva daruje vernicima kao priliku za tišinu, preispitivanje i povratak suštini. Ovi dani nisu tek promena jelovnika, već promena srca - poziv da se čovek udalji od buke svakodnevice i približi Bogu, ali i bližnjima.
Vaskršnji post vodi nas ka prazniku nad praznicima - Vaskrsenju Hristovom. U tom hodu kroz pustinju sopstvenih slabosti, vernik se poziva na uzdržanje, ali i na delanje ljubavi.
Post podrazumeva odricanje od mrsne hrane, ali i od ružnih reči, osuda, ogovaranja i gneva. Uzdržanje od mesa, mleka i jaja ima smisla samo ako ga prati uzdržanje jezika i misli, kao i pojačana molitva, čitanje Svetog pisma, ispovest i praštanje.
U danima posta trpeza postaje jednostavnija. Hrana je skromna, priprema se sa merom i bez rasipanja, mahom na vodi, a cilj nije kulinarsko nadmetanje u postnim specijalitetima, već sticanje smirenja i zahvalnosti.
Vernici se podsećaju da post nije dijeta, već duhovna disciplina koja uči čoveka da vlada sobom, da prepozna šta mu je zaista potrebno, a šta je suvišno.
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima. Vreme je da se obnovi porodična molitva, da se češće posećuju bogosluženja, da se pruži ruka onome sa kim smo u zavadi. Post nas uči da je važnije sačuvati mir nego dokazati da smo u pravu.
Upravo o toj dimenziji posta, onoj koja se tiče svakodnevnih navika i međusobnih susreta, govorio je i sveštenik Bojan Krstanović, osvrćući se na to kako bi trebalo da se ponašamo kada idemo u goste, ali i kako da dočekujemo goste u ovom periodu.
- Valjalo bi da se u postu naučimo i ovome. Kada odlazimo kod naših bližnjih ili kada ih dočekujemo, neka posluženja budu skromna. Čaj, kafa, čaša vode i ništa više. Neka nam to pređe u naviku i posle posta. Jer, preterali smo! Kad ideš negde obavezno je da se nose nekakvi pokloni. Kad dočekuješ nekoga obavezna je bogata trpeza. To nas je udaljilo jedne od drugih! A mi... Nismo željni ni poklona ni hrane, željni smo jedni drugih - zaključio je otac Bojan Krstanović.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati. Vreme Velikog posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova. Sveštenik Bojan Krstanović navodi da se upravo kod onih, koji se deklarativno bave duhovnošću, često mogu videti ozbiljni moralni i duhovni padovi.

ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
„NE NASEDAJTE NA VEGANSKE I VEGETARIJANSKE IDEJE!“: Važna opomena vladike Kirila na početku Velikog posta
U KOJE DANE VASKRŠNJEG POSTA JE ZABRANJENO PRIČEŠĆE I ZAŠTO: Sveštenik sve objasnio
OVO JE NAJVEĆI PROBLEM POBOŽNIH LJUDI: Otac Bojan o zabludi verujućih koja direktno vodi u krilo đavolu
Ono što tokom godine može ostati neprimećeno, u danima posta postaje vidljivo i bolno jasno.
Tokom narednih sedam nedelja, sve do Vaskrsa, verni su pozvani na uzdržanje, molitvu, pokajanje i dobra dela, kako bi u čistoti srca i misli dočekali najveći hrišćanski praznik.
Veliki svetitelj otkrio je zašto posledice preljube ne počinju tek kada istina izađe na videlo, već znatno ranije.
Kao mladić koji je izgubio veru, Nikolaj Vorobjov tražio je smisao u filozofiji i nauci, sve dok u trenutku očaja nije postavio Bogu pitanje na koje je, kako je svedočio, dobio odgovor.
Bugarska je vetom sprečila da patrijarh Kiril bude stavljen na listu sankcionisanih lica, uz obrazloženje da se politički sukobi ne smeju prenositi na verske institucije.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
U hramu Svetog apostola Pavla u Tupelu vernici su prisustvovali radosnom događaju u kojem je više ljudi započelo novi život u pravoslavnoj veri.
Ovo lagano posno jelo na ulju priprema se od nekoliko sastojaka, a svojim blagim ukusom i mirisom podseća na recepte naših baka.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.