GDE GREŠIMO KAD SE SUSRETNEMO SA TEŠKIM ISKUŠENJIMA: Vladeta Jerotić kaže da od dva puta, mi biramo najčešće onaj sa TRAGIČNIM POSLEDICAMA!
Veliki je izazov pružen čoveku onim šta će on da učini sa patnjom i bolom, isticao je Jerotić.
Ono što tokom godine može ostati neprimećeno, u danima posta postaje vidljivo i bolno jasno.
U danima Vaskršnjeg posta, kada se verni narod uzdržava od telesnog i duhovnog rasipanja, čovek se češće nego inače suočava sa sobom. Post nije samo promena u ishrani, niti spoljašnji običaj koji se ispunjava radi reda, već vreme u kojem se razotkriva unutrašnje stanje čovekove duše.
Upravo tada, kada se utišaju svakodnevne navike i odlože mnoge utehe, na površinu izlaze slabosti koje su do tada možda bile prikrivene.
Mnogi svedoče da u ovom periodu dolazi do neobjašnjivih nemira, iskušenja i teškoća koje kao da se umnožavaju. Porodične nesuglasice, brige, umor, razočaranja ili unutrašnja kolebanja - sve to može izgledati kao prepreka na putu duhovnog života. Međutim, u svetlosti pravoslavnog učenja, takvi trenuci ne posmatraju se kao kazna, već kao prilika za duhovno buđenje i preispitivanje.

Post je, po rečima svetih otaca, vreme ogledanja duše. U tišini odricanja čovek počinje jasnije da vidi ono što ga udaljava od Boga - bilo da je to gordost, sujeta, zavisnost od tuđeg mišljenja ili preterana vezanost za materijalno.
Ono što tokom godine može ostati neprimećeno, u danima posta postaje vidljivo i bolno jasno. Upravo ta bol često biva prvi korak ka istinskom pokajanju.

Nije retkost da verni u ovom periodu osete težinu koja ih pritiska, kao i da se suoče sa sopstvenim slabostima na način na koji ranije nisu. Takva iskustva, iako neprijatna, imaju duboki smisao u duhovnom životu, jer vode ka trezvenosti i istini o sebi. Bez tog suočavanja, nema ni istinskog napretka, niti promene srca.
O tome govori i sveštenik Sergej Begijan, koji podseća vernike na smisao teškoća koje se javljaju u toku posta:
- Braćo i sestre, budite uvereni da ako svake godine tokom Vaskršnjeg posta doživljavate neke patnje, to znači da Bog ne želi da padnete u san greha. Svaka nova patnja nam otvara oči za još jedan neprijatan aspekt naše ličnosti, bilo da je to nedostatak vere, ili oslanjanje na ljude, ili ugađanje ljudima, ili srebroljublje, ili nešto drugo. Ponekad nam samo ekstremne okolnosti dozvoljavaju da u sebi vidimo greh koji nikada nismo mogli ni da zamislimo.
Veliki je izazov pružen čoveku onim šta će on da učini sa patnjom i bolom, isticao je Jerotić.
Patnja, koliko god teška bila, nije kraj, već prolaz ka nečemu višem.
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima.
Predavanje u crkvi Svetog Spasa u Toploj pokazuje kako post, molitva i smirenje osnažuju dušu i pripremaju vernika za Veliku nedelju.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Crkva uči da strah nije dat čoveku da ga porazi, već da kroz njega nauči da se još više približi Bogu.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
U slojevima mesa, testenine i zapečenog sira krije se jelo koje je nastajalo u danima kada nema posta, skromno, zasitno i duboko ukorenjeno u ritam života ravnice.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.