GDE GREŠIMO KAD SE SUSRETNEMO SA TEŠKIM ISKUŠENJIMA: Vladeta Jerotić kaže da od dva puta, mi biramo najčešće onaj sa TRAGIČNIM POSLEDICAMA!
Veliki je izazov pružen čoveku onim šta će on da učini sa patnjom i bolom, isticao je Jerotić.
Ono što tokom godine može ostati neprimećeno, u danima posta postaje vidljivo i bolno jasno.
U danima Vaskršnjeg posta, kada se verni narod uzdržava od telesnog i duhovnog rasipanja, čovek se češće nego inače suočava sa sobom. Post nije samo promena u ishrani, niti spoljašnji običaj koji se ispunjava radi reda, već vreme u kojem se razotkriva unutrašnje stanje čovekove duše.
Upravo tada, kada se utišaju svakodnevne navike i odlože mnoge utehe, na površinu izlaze slabosti koje su do tada možda bile prikrivene.
Mnogi svedoče da u ovom periodu dolazi do neobjašnjivih nemira, iskušenja i teškoća koje kao da se umnožavaju. Porodične nesuglasice, brige, umor, razočaranja ili unutrašnja kolebanja - sve to može izgledati kao prepreka na putu duhovnog života. Međutim, u svetlosti pravoslavnog učenja, takvi trenuci ne posmatraju se kao kazna, već kao prilika za duhovno buđenje i preispitivanje.

Post je, po rečima svetih otaca, vreme ogledanja duše. U tišini odricanja čovek počinje jasnije da vidi ono što ga udaljava od Boga - bilo da je to gordost, sujeta, zavisnost od tuđeg mišljenja ili preterana vezanost za materijalno.
Ono što tokom godine može ostati neprimećeno, u danima posta postaje vidljivo i bolno jasno. Upravo ta bol često biva prvi korak ka istinskom pokajanju.

Nije retkost da verni u ovom periodu osete težinu koja ih pritiska, kao i da se suoče sa sopstvenim slabostima na način na koji ranije nisu. Takva iskustva, iako neprijatna, imaju duboki smisao u duhovnom životu, jer vode ka trezvenosti i istini o sebi. Bez tog suočavanja, nema ni istinskog napretka, niti promene srca.
O tome govori i sveštenik Sergej Begijan, koji podseća vernike na smisao teškoća koje se javljaju u toku posta:
- Braćo i sestre, budite uvereni da ako svake godine tokom Vaskršnjeg posta doživljavate neke patnje, to znači da Bog ne želi da padnete u san greha. Svaka nova patnja nam otvara oči za još jedan neprijatan aspekt naše ličnosti, bilo da je to nedostatak vere, ili oslanjanje na ljude, ili ugađanje ljudima, ili srebroljublje, ili nešto drugo. Ponekad nam samo ekstremne okolnosti dozvoljavaju da u sebi vidimo greh koji nikada nismo mogli ni da zamislimo.
Veliki je izazov pružen čoveku onim šta će on da učini sa patnjom i bolom, isticao je Jerotić.
Patnja, koliko god teška bila, nije kraj, već prolaz ka nečemu višem.
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima.
Predavanje u crkvi Svetog Spasa u Toploj pokazuje kako post, molitva i smirenje osnažuju dušu i pripremaju vernika za Veliku nedelju.
Crkva je dodelila titulu bogoslov samo trojici ličnosti: Jovanu - Hristovom apostolu, Grigoriju - borcu za pravoslavno ispovedanje Svete Trojice, i Simeonu - pesniku Božje ljubavi.
Čovek koji se oslobađa suvišnih želja počinje jasnije da vidi ono što je zaista važno.
Narodni običaji su bogati, ali protojerej Aleksandar Šmeman objašnjava da suština vere nije u pravilima, već u onome što se menja u čoveku iznutra.
U svojoj besedi za ponedeljak šeste sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako će izgledati drugi dolazak Hrista.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
U svojoj besedi za ponedeljak šeste sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako će izgledati drugi dolazak Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po starom i Svetog Jovana Lestvičnika po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Kvirina, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ruski svetitelj nas uči kako da prevaziđemo osećaj nemoći i pronađemo ono što nas pokreće.