ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Vreme Velikog posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova.
U Pravoslavnoj crkvi, sama tajna evharistije, odnosno pričešće, smatra se najvažnijom svetom radnjom. U tom sakramentu postajemo učesnici tela i krvi Gospodnje, a kroz njih ulazimo u zajedništvo sa večnim životom. Zbog toga je Liturgija, kao bogoslužje koje proslavlja ovu svetu tajnu, ispunjena radosnim himnama. Kako to kažu: "Bog postaje čovek da bi čovek postao Bog" – i kako se tu ne radovati?
Međutim, vreme Vaskršnjeg posta koji je u toku, nosi sa sobom specifičan karakter, prepun pokajanja i tuge zbog grehova. Zbog toga i sama bogoslužja u ovom periodu imaju tužniji ton, sa smanjenim brojem himni i većim brojem čitanja, posebno iz Starog zaveta, koja nam pokazuju primere greha i pokajanja.
Iz tog razloga, u Velikom postu, osim na velike praznike, subotom i nedeljom, ne služe se pune Liturgije, a i pričešće se ne obavlja svaki dan.

O tome je za sajt "Žive reči" posao i đakon Andrej Muzolf.
- Ali, da svoju decu ne bi ostavila bez pričešća, Crkva je ustanovila da sredom i petkom služi liturgiju pređeosvećenih darova – donekle skraćenu verziju pune Liturgije, tokom koje se verni pričešćuju telom i krvlju Hrista, osvećenog ranije, na prethodnoj punoj Liturgiji. Tako, u Velikom postu, svi koji žele mogu se pričestiti u subotu ili nedelju, kao i u sredu ili petak na Liturgiji - kaže on i nastavlja:
- Ostalim danima (ponedeljak, utorak i četvrtak - osim ako ne padne neki praznik tada) Liturgija se, po crkvenoj povelji, ne služi. Ali, to nije zato što je ovih dana nemoguće pričestiti se, već samo zato što je, kao što je ranije pomenuto, Veliki post uglavnom vreme pokajanja i plača zbog grehova, vreme kada pokušavamo da ograničimo svoju radost, dok je pričešće najveća radost za pravoslavnog hrišćanina.
Za kraj, važno je naglasiti da se uvek možete pripremiti za Pričešće kroz molitvu, pokajanje i post, čime se otvara put za punu duhovnu zajednicu sa Bogom, bilo da se pričestite u danima kada je to dozvoljeno u Velikom postu ili u drugim periodima liturgijske godine.
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar. Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo. Zla Irodijada je naredila da se glava Svetog Jovana ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se plašila da strašni prorok nekako ne vaskrsne. Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
ZA JEDNU STVAR NE POSTOJI OPRAVDANJE! Sveštenik objasnio kako se posti za Vaskršnji post!
SLAVIMO TEODOROVU SUBOTU: Pravoslavni običaj nalaže da se danas obavezno skuva ovo jelo
DANAS JE CRNO SLOVO I VELIKI PRAZNIK: Slavimo Prvo i drugo obretanje glave Svetog Jovana Krstitelja
"RAZBOLJEVAMO SE OD PRETERANE HRANE I PIĆA, A NE OD GLADOVANJA"! Sveštenik otkriva blagotvorno dejstvo posta na zdravlje, posebno kod obolelih od raka!
Pouka optinskog starca otkriva kako da se ti znaci prepoznaju na vreme i zaustave pre nego što naruše mir u duši i domu.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Istorija i svakodnevica svedoče da ono što je nepravedno stečeno ne ostaje trajno.
Otkrijte kako simbolika aspide upozorava na greh, iskušenja i snagu vere, ali i kako je u govoru postala metafora za žensku lukavost i oštrinu.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Ova brza, zdrava poslastica očarava jednostavnošću i prirodnim aromama.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori