SREĆA SE UVEK MOŽE NAĆI NA OVOM MESTU! Sveti Nektarije Eginski otkriva gde se nalazi ono što u savremenom svetu svi traže
Sreća se ne može naći na kasnim noćnim gozbama, na pijankama ili na onim ozloglašenim mestima...
Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
Post je važan deo hrišćanske tradicije i duhovne prakse, ali i značajan faktor koji može imati pozitivan uticaj na naše zdravlje. Kroz vekove, post se praktikuje kao način pročišćenja tela i duha, ali i kao sredstvo za postizanje unutrašnje ravnoteže. Post nas poziva na odricanje, pokajanje i duhovnu obnovu, ali on ima i brojne fizičke koristi koje su potvrdili i naučnici.
Post, kao privremeno uzdržavanje od hrane, može imati brojne pozitivne efekte na ljudski organizam, ako se primenjuje na pravi način. Niko se nije razboleo od gladovanja, naprotiv – post može da doprinese zdravlju ako se sprovodi u skladu sa principima discipline i mudrosti.
Preterana konzumacija hrane, posebno brze hrane, alkohola i prerađevina, predstavlja jedan od glavnih uzročnika bolsti. Post pruža telo priliku da se odmori i da se reši toksina nakupljenih u organizmu.
Veliki post, kao što je 40-dnevni post tokom Vaskrsnog posta, daje organizmu priliku da se regeneriše i obnavlja. Zdravstveni stručnjaci često govore o dobrobiti periodičnog posta, jer on blagotvorno deluje na zdravlje.
O tome je pričao i sveštenik Jovan Radović ističući da posta nikako ne smemo da se plašimo, niti zbog njega da žalimo sebe.
- Ne treba da žalimo sebe, ne bojmo se... Mi se razboljevamo od preterane hrane i piće, a ne od gladovanja. Niko se od gladovanja još nije razboleo nego je ozdravio. Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji. Ne traži se to od nas da ne jedemo 40 dana.
On kaže da se od nas traži samo da se potrudimo.
Od nas se traži da se potrudimo, Gospoda radi i ljubavi Božje radi... Jer, ovaj post se naziva Vaskršnji, a ne Jovanov, Jelenin ili Markov post. Šta crkva hoće da nam kaže. Individualna priprema u vidu pošćenja, molitve, dolaska na Bogosluženja je neophodna, ali nije glavna. Glavna je crkveni događaj. Glavni je Hristos u ovom postu, a ne mi ljudi. I to je ogromno iskušenje koje imamo u toku svakog posta da sebe stavljamo u centar. Kako ja, šta ja, koliko ja, to treba da bude u prve dve do tri nedelje posta, do Krstopoklone. Tako je to crkva uredila da se prve tri nedelje bavimo sobom, vidimo koji su naši gresi, zato se i molimo molitvom Jefrema Sirina koji kaže: "Daruj mi da uvidim grehe svoje..", da se pokajemo, ispovedimo, pričestimo, i da od Krstopoklone nedelje krenemo zajedno sa Gospodom na njegovo stradanje da bismo zajedno sa njim i vaskrsli.
Sreća se ne može naći na kasnim noćnim gozbama, na pijankama ili na onim ozloglašenim mestima... Isusova molitva nije samo čin verbalne pobožnosti, već je put duhovne transformacije i stalne prisutnosti Boga u životu vernika. Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo. Zla Irodijada je naredila da se glava Svetog Jovana ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se plašila da strašni prorok nekako ne vaskrsne.

SREĆA SE UVEK MOŽE NAĆI NA OVOM MESTU! Sveti Nektarije Eginski otkriva gde se nalazi ono što u savremenom svetu svi traže
ZAŠTO JE "ISUSOVA MOLITVA" SRŽ PRAVOSLAVLJA I "MOLITVA NAD MOLITVAMA": Mitropolit Antonije o osam reči skupljih i vrednijih od života
SLAVIMO TEODOROVU SUBOTU: Pravoslavni običaj nalaže da se danas obavezno skuva ovo jelo
DANAS JE CRNO SLOVO I VELIKI PRAZNIK: Slavimo Prvo i drugo obretanje glave Svetog Jovana Krstitelja
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
Jedna pouka Svetog Nikodima Agiorita otkriva kako preobilje informacija može postati prepreka jasnom viđenju stvarnosti.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Liturgija pred moštima Svetog Nikolaja obeležena je dodelom crkvenih odlikovanja, osvećenjem novog duhovno-kulturnog doma i porukama patrijarha o veri, isceljenju i duhovnoj obnovi čoveka.
Veliki ruski svetitelj na jednostavan način osvetljava tešku istinu: sve što se meri slavom i bogatstvom gubi smisao pred delima učinjenim drugome.