SREĆA SE UVEK MOŽE NAĆI NA OVOM MESTU! Sveti Nektarije Eginski otkriva gde se nalazi ono što u savremenom svetu svi traže
Sreća se ne može naći na kasnim noćnim gozbama, na pijankama ili na onim ozloglašenim mestima...
Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji, kaže otac Jovan Radović.
Post je važan deo hrišćanske tradicije i duhovne prakse, ali i značajan faktor koji može imati pozitivan uticaj na naše zdravlje. Kroz vekove, post se praktikuje kao način pročišćenja tela i duha, ali i kao sredstvo za postizanje unutrašnje ravnoteže. Post nas poziva na odricanje, pokajanje i duhovnu obnovu, ali on ima i brojne fizičke koristi koje su potvrdili i naučnici.
Post, kao privremeno uzdržavanje od hrane, može imati brojne pozitivne efekte na ljudski organizam, ako se primenjuje na pravi način. Niko se nije razboleo od gladovanja, naprotiv – post može da doprinese zdravlju ako se sprovodi u skladu sa principima discipline i mudrosti.
Preterana konzumacija hrane, posebno brze hrane, alkohola i prerađevina, predstavlja jedan od glavnih uzročnika bolsti. Post pruža telo priliku da se odmori i da se reši toksina nakupljenih u organizmu.
Veliki post, kao što je 40-dnevni post tokom Vaskrsnog posta, daje organizmu priliku da se regeneriše i obnavlja. Zdravstveni stručnjaci često govore o dobrobiti periodičnog posta, jer on blagotvorno deluje na zdravlje.
O tome je pričao i sveštenik Jovan Radović ističući da posta nikako ne smemo da se plašimo, niti zbog njega da žalimo sebe.
- Ne treba da žalimo sebe, ne bojmo se... Mi se razboljevamo od preterane hrane i piće, a ne od gladovanja. Niko se od gladovanja još nije razboleo nego je ozdravio. Uzmite danas sve moguće dijete, koje lekari prepisuju. Lečenje od raka, Brojsova metoda, 40 dana se ništa ne jede, kao što nije Hristos nije jeo 40 dana u pustinji. Ne traži se to od nas da ne jedemo 40 dana.
On kaže da se od nas traži samo da se potrudimo.
Od nas se traži da se potrudimo, Gospoda radi i ljubavi Božje radi... Jer, ovaj post se naziva Vaskršnji, a ne Jovanov, Jelenin ili Markov post. Šta crkva hoće da nam kaže. Individualna priprema u vidu pošćenja, molitve, dolaska na Bogosluženja je neophodna, ali nije glavna. Glavna je crkveni događaj. Glavni je Hristos u ovom postu, a ne mi ljudi. I to je ogromno iskušenje koje imamo u toku svakog posta da sebe stavljamo u centar. Kako ja, šta ja, koliko ja, to treba da bude u prve dve do tri nedelje posta, do Krstopoklone. Tako je to crkva uredila da se prve tri nedelje bavimo sobom, vidimo koji su naši gresi, zato se i molimo molitvom Jefrema Sirina koji kaže: "Daruj mi da uvidim grehe svoje..", da se pokajemo, ispovedimo, pričestimo, i da od Krstopoklone nedelje krenemo zajedno sa Gospodom na njegovo stradanje da bismo zajedno sa njim i vaskrsli.
Sreća se ne može naći na kasnim noćnim gozbama, na pijankama ili na onim ozloglašenim mestima... Isusova molitva nije samo čin verbalne pobožnosti, već je put duhovne transformacije i stalne prisutnosti Boga u životu vernika. Sećanje na njega takođe nas podseća na događaj iz vremena cara Julijana Odstupnika, koji je pokušao da vrati Rimsko carstvo u idolopoklonstvo i odbaci hrišćanstvo. Zla Irodijada je naredila da se glava Svetog Jovana ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se plašila da strašni prorok nekako ne vaskrsne.

SREĆA SE UVEK MOŽE NAĆI NA OVOM MESTU! Sveti Nektarije Eginski otkriva gde se nalazi ono što u savremenom svetu svi traže
ZAŠTO JE "ISUSOVA MOLITVA" SRŽ PRAVOSLAVLJA I "MOLITVA NAD MOLITVAMA": Mitropolit Antonije o osam reči skupljih i vrednijih od života
SLAVIMO TEODOROVU SUBOTU: Pravoslavni običaj nalaže da se danas obavezno skuva ovo jelo
DANAS JE CRNO SLOVO I VELIKI PRAZNIK: Slavimo Prvo i drugo obretanje glave Svetog Jovana Krstitelja
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve.
U pravoslavnom hrišćanstvu, pojam posna ne znači nužno da nešto ne sadrži meso u biološkom smislu, kaže teolog Aleksandar Đurđević.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Mekan i mirisan, ovaj oblik tamjana koristi se u pravoslavnim hramovima i domovima, a njegov način izrade vezuje se za svetogorsku tradiciju.
Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
U društvu, u kojem je Isus živeo, udarac nije uvek bio samo fizički čin, objašnjava otac Bane.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.