ŽIVI ZAKOPANI, KAMENOVANI, A JEDNOG OD NJIH SU DECA DOKRAJČILA NOŽEVIMA: Danas su Sveti apostoli Arhip, Filimon i Apfija
Svo troje su mučenički postradali zbog vere u Hrista.
Zla Irodijada je naredila da se glava Svetog Jovana ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se plašila da strašni prorok nekako ne vaskrsne.
SPC danas obeležava veliki praznik - Prvo i drugo obretanje glave Svetog Jovana Krstitelja.
Prema predanju, Jovan Krstitelj bio je posečen po želji i nagovoru zlobne Irodijade, Irodove žene. Nakon toga, zla Irodijada je naredila da se glava Svetog Jovana ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se plašila da strašni prorok nekako ne vaskrsne.
Stoga je uzela njegovu glavu i zakopala je na nekom skrivenom i nečasnom mestu mestu, duboko u zemlju. Njena dvorkinja Jovana, dobra i pobožna žena nije mogla da dopusti da glava božijeg čoveka ostane na tom mestu, pa ju je tajno iskopala, odnela u Jerusalim i sahranila na Jeleonskoj gori.
Ne znajući za to, car Irod kada je saznao o Isusu kako čini velika čudesa, uplašio se i rekao: "To je Jovan koga sam ja posekao, on ustade iz mrtvih". Posle izvesnog vremena neki znamenit vlastelin poverovavši u Hrista, ostavi je položaj i zamonašio se, i kao monah, s imenom Inokentije, nastanio se na Jeleonskoj gori, baš na onom mestu gde je glava Krstiteljeva bila zakopana. Želeći da zida sebi ćeliju, kopajući duboko našao je zemljani sud i u njemu glavu, za koju mu se javi tajanstveno da je Krstiteljeva. On ju je celivao i zakopao na tom istom mestu.
Na ovaj dan se zato proslavlja prvo i drugo Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja, kao pomen na ove događaje. Po Božijoj zapovesti ta čudotvorna glava kasnije je išla od ruke do ruke, ponirala je u zaborav i opet objavljivana, dok najzad nije u vreme carice Teodore i u vreme patrijarha Ignjatija, preneta u Carigrad.
Mnoga čudesna isceljenja dogodila su se se od Krstiteljeve glave. Interesantno je da Sveti Jovan za života nije učinio nijedno znamenje, ali je njegovim moštima data blagodatna čudotvorna moć.
Svo troje su mučenički postradali zbog vere u Hrista.
Kada se upokojio iz njegovih mošti poteklo je celebno miro.
Njihova imena zna samo Gospod.
Polikarp je navodno bio i veliki prorok koji je predvideo i sopstveno stradanje i smrt, ali nije hteo da se skloni i tako spase.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Godine 1009. morao se povući s ovog položaja u Hrizopolj blizu Carigrada zbog previše strogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s carigradskim patrijarhom oko metoda duhovnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sofronija po starom i Svetog Partenija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Oskara, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Bio je veliki učitelj, podvižnik i branilac pravoslavne vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kodrata Korintskog po starom i Sveštenomučenike Nikona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Turibija Mongrovejskog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Krštenje deteta je prva Sveta tajna u pravoslavnoj crkvi, koja simbolizuje duhovno rođenje, ulazak u crkvenu zajednicu i početak života u Hristu.
Elena Kučerenko otkriva kako pogrešne reči mogu raniti više od bolesti i pokazuje zašto vera i razumevanje mogu biti jedini put ka nadi.
Prirodna slast koja osvežava i greje dom, idealna za porodične trenutke i male sladokusce.