SUTRA POČINJE NAJSTROŽI I NAJDUŽI POST U GODINI: Arhimandrit Vasilije o pravilima VASKRŠNJEG POSTA koja ne bi trebalo prekršiti
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Kada se upokojio iz njegovih mošti poteklo je celebno miro.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Lava, episkopa Кatanskog koji se još za života pročuo kao veliki dobrotvor i svetitelj koji, kako vernici veruju i predanje kaže, može da isceli svaku bolest i odagna svaku muku.
Sveti Lav živeo je u Italiji u 8. veku i čitav život je posvetio pomoći bolesnima i siromašnim ljudima.
"I revnost njegova za veru bi onako isto velika kao i milosrđe njegovo prema nevoljnim", piše u žitijama.
Iz njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim pričama zavodio omladinu. Jednom za vreme Božje službe ušao je u hram Božji i počeo svoje opsenarije.
Lav ga je uhvatio, vezao i zajedno sa njim otišao na gradski trg. Tu je naredio da se naloži velika vatra i zajedno sa njim u nju je i ušao. Prema predanju, Iliodor je sav izgoreo, dok Lavu nije bilo ništa jer ga plamen nije ni dotakao.
"Postideše se od toga svi oni koji behu zaluđeni Iliodorom i koji gledahu u njemu neko božanstvo. A milosrdni i revnosni Lav proču se po celome carstvu kao veliki čudotvorac, koji svojim svetlim čudesima pomaže ljudima".
Kada se upokojio iz njegovih mošti poteklo je celebno miro.
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Svo troje su mučenički postradali zbog vere u Hrista.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Avakuma po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog sveštenomučenika Elevterija. Katolici slave Svete drinske mučenice, Jevreji obeležavaju drugi dan Hanuke, a u islamu, je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Mošti mu otkrivene u vreme Teodosija Velikog.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Nauma po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svete mučenike Tirsa, Levkiju i Kalinika. Katolici obeležavaju Svetog Ivana od Križa, Jevreji proslavljaju prvi dan Hanuke, a u islamu je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Dve stotine godina posle proroka Jone, prorekao propast Niniviji.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage.
Dok su plamen i dim uništavali sve materijalno, vatrogasci su spasili simbol vere i nade koji je za vlasnike neprocenjiv.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.