SUTRA POČINJE NAJSTROŽI I NAJDUŽI POST U GODINI: Arhimandrit Vasilije o pravilima VASKRŠNJEG POSTA koja ne bi trebalo prekršiti
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Kada se upokojio iz njegovih mošti poteklo je celebno miro.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Lava, episkopa Кatanskog koji se još za života pročuo kao veliki dobrotvor i svetitelj koji, kako vernici veruju i predanje kaže, može da isceli svaku bolest i odagna svaku muku.
Sveti Lav živeo je u Italiji u 8. veku i čitav život je posvetio pomoći bolesnima i siromašnim ljudima.
"I revnost njegova za veru bi onako isto velika kao i milosrđe njegovo prema nevoljnim", piše u žitijama.
Iz njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim pričama zavodio omladinu. Jednom za vreme Božje službe ušao je u hram Božji i počeo svoje opsenarije.
Lav ga je uhvatio, vezao i zajedno sa njim otišao na gradski trg. Tu je naredio da se naloži velika vatra i zajedno sa njim u nju je i ušao. Prema predanju, Iliodor je sav izgoreo, dok Lavu nije bilo ništa jer ga plamen nije ni dotakao.
"Postideše se od toga svi oni koji behu zaluđeni Iliodorom i koji gledahu u njemu neko božanstvo. A milosrdni i revnosni Lav proču se po celome carstvu kao veliki čudotvorac, koji svojim svetlim čudesima pomaže ljudima".
Kada se upokojio iz njegovih mošti poteklo je celebno miro.
Vaskršnji post deli se na sedam nedelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Svo troje su mučenički postradali zbog vere u Hrista.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Nikifora po starom i Svetog proroka Amosa po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vida, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Njegovo vreme na čelu Crkve obeležile su velike političke i verske borbe.
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Svakodnevni vodič kroz Apostolski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama velikih svetitelja pravoslavlja.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.
Govoreći o mitarstvima, veliki srpski svetitelj upozorava da čovek pred večnom istinom ne odgovara samo za dela koja su drugi videli, već i za reči, namere i skrivene izbore koje je nosio kroz život.