ZBOG ČEGA NAM BOG NE PRITIČE U POMOĆ KAD NAM JE NAJPOTREBNIJI: Mudra pouka Svetog Porfirija koja gađa pravo u srce
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, govorio je Sveti Nikodim Svetogorac.
Molitva je temeljni sakrament u pravoslavlju, koji ima duboko ukorenjeno mesto u životu vernika.
U pravoslavlju, molitva nije samo način komunikacije sa Bogom, već i most između nevidljivog sveta i svakodnevnog života.
Kroz molitvu, vernici ostvaruju bliskost sa Bogom, oslobođaju se greha i traže i dobijaju duhovnu snagu za suočavanje sa životnim izazovima.
Molitva je u pravoslavnoj tradiciji i sredstvo za duhovno pročišćenje. Veruje se da kroz iskrene molitve i pokajanje, vernik može očistiti svoju dušu od grehova i povratiti unutrašnju harmoniju. Postoji duboko uverenje da molitva ima terapeutski učinak na dušu, osnažujući je u borbi protiv negativnih emocija.
Sveti Nikodim Svetogorac je često isticao koliki je značaj molitve čak i kad sve krene naopako.
"Ako ti se koji put dogodi da ne možeš vladati svojim srcem, odagnati iz njega tugu i žalost i uspostaviti mir, pribegni molitvi, ugledajući se na Gospoda Spasitelja, koji se u Getsimanskom vrtu tri puta molio. On ti je time dao primer da u svakoj žalosti i tuzi pribegavaš molitvi.
Ma koliko žalost i malodušnost navalili na tebe, ne odstupaj od molitve sve dok tvoja volja ne postane potpuno saglasna s voljom Božjom i dok ti se srce ne umiri i ne ispuni hrabrošću da primi i podnosi radosno ono čega se ranije bojalo i što je želelo da izbegne.
I Gospod se pre molitve plašio, tužio i bio žalostan, a posle molitve se umirio i spokojno rekao: ustanite da idemo; evo se približi izdajnik moj (Mat. 26,46)".
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Jer, onaj ko sebe pomoću njih prinosi Bogu, pomaže i sebi i svome bližnjem, govorio je Sveti Marko Podvižnik.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.
U besedi o pravednicima čije telo postaje svedočanstvo neba, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički otkriva tajnu Božje sile - da ni pepeo ne može sakriti ono što je Gospod odabrao da vaskrsne.
Veliki duhovnik sa Svete gore iz 20. veka nas podseća da svaka tuga nosi svoju svrhu; kroz molitvu i predanje, pravoslavlje pretvara teške trenutke u put ka istinskoj slobodi i miru.
Jerej Moskovske eparhije objašnjava zašto istinsko dobro nije pitanje moralne pristojnosti, već traganja za svetošću i Božijom blagodaću u svakodnevnom životu.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Kult Svete Petke duboko je ukorenjen u srpskoj tradiciji, a brojna mesta širom Srbije posvećena su upravo njoj.
Ova svetiteljka, koju Srbi naročito poštuju, smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i čuvarkom doma i porodice.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.