ZBOG ČEGA NAM BOG NE PRITIČE U POMOĆ KAD NAM JE NAJPOTREBNIJI: Mudra pouka Svetog Porfirija koja gađa pravo u srce
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Jer, onaj ko sebe pomoću njih prinosi Bogu, pomaže i sebi i svome bližnjem, govorio je Sveti Marko Podvižnik.
Molitva je jedan od najvažnijih aspekata hrišćanskog života, duboko ukorenjena u tradiciji i veri. Kroz molitvu, vernici ne samo da komuniciraju sa Bogom, već i jačaju svoju duhovnu vezu sa njim, tražeći blagoslove, vodstvo i snagu da prevaziđu životne izazove.
Moć molitve u hrišćanstvu nije samo u njenoj sposobnosti da zadovolji fizičke ili materijalne potrebe, već, pre svega, u njenoj sposobnosti da menja srce i um vernika, otvarajući ga za ljubav, mir i milost.
U hrišćanstvu postoji duboko ukorenjeno verovanje da nije dovoljno samo moliti se za sebe; naša molitva mora biti usmerena i na dobrobit drugih. Tada se molitva ne smatra samo ličnim činom, već i čin zajedništva i ljubavi prema bližnjem. Kako nas uči Sveto pismo, ljubav prema bližnjemu je suštinski deo vere i molitve.
Na to je ukazivao i Sveti Marko Podvižnik.
"Dobro je da pomažemo rečima one koji pitaju, ali je mnogo bolje da ih pomognemo molitvom i vrlinom. Jer, onaj ko sebe pomoću njih prinosi Bogu, pomaže i sebi i svome bližnjem".
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
Trudi se i jačaj veru u sebi. Vremenom ćeš osetiti potrebu za molitvom, govorio je Sveti Nikolaj.
Poseta ovom manastiru, smeštenom visoko u steni, nije klasično putovanje, već predstavlja duhovnu avanturu, a za svakog vernika, to je pravo hodočašće.
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
U vremenu kada se sve meri rezultatima, ocenama i brzinom napretka, možda najviše vredi podsetiti sebe – dete ne traži savršenog roditelja, već prisutnog.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
Onaj ko iskreno ljubi, ne može da zaboravi da se za drugoga pomoli.
Prava molitva ne teži ispunjenju samovolje, već da se u našem životu ostvari Božija volja.
Zli ljudi najčešće ne podnose ono što ih razobličava.
Dešava se, priča otac Dimitrije, da Bog prima dete sebi, jer želi da izbavi njega i njegove bližnje od nekog težeg krsta.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Nadbiskup Paolo Peci povlači se sa čela Moskovske nadbiskupije, dok upravljanje privremeno preuzima pomoćni biskup Nikolaj Dubinin.
Jedna pouka Svetog Nikodima Agiorita otkriva kako preobilje informacija može postati prepreka jasnom viđenju stvarnosti.
Predanje o episkopu iz Kampanije otkriva mučeništvo pred rimskim sudom, oganj koji ga nije spalio i veru koja je nadživela stradanje i smrt.