ŠTA SE DOGODI KAD ČOVEK IZGOVORI "GOSPODE, POMILUJ MOJE DETE"! Sveti Porfirije Kavsokalivit je govorio da je ovo nešto najbolje što možete uraditi za svoja čeda!
U molitvi se roditeljska ljubav pretvara u zaštitu, snagu i blagoslov.
Prava molitva ne teži ispunjenju samovolje, već da se u našem životu ostvari Božija volja.
Molitva zauzima središnje mesto u pravoslavnom životu – ona je osnovni izraz čovekove veze s Bogom, duhovni dah duše i sredstvo pročišćenja srca.
Kroz molitvu, vernik ne samo da se obraća Bogu, već i učestvuje u dijalogu sa Njim, otvara svoje srce i dušu, traži oproštaj, snagu, mudrost i spasenje. To nije samo izgovaranje reči, već svesna i duboka unutrašnja delatnost, kojoj je potrebna pažnja, poniznost i iskrenost.
U pravoslavlju se posebno naglašava važnost toga da se molitva izgovara sa razumevanjem i sabranošću. Nije dovoljno da reči samo prolaze kroz usta – one moraju proći i kroz srce.
Ako molimo bez pažnje, mehanički i površno, propuštamo priliku da istinski dotaknemo Boga i duhovno se obnovimo. Takav pristup može čak da otvori vrata duhovnoj šteti, jer molitva bez smisla i bez unutrašnjeg učešća može postati prazna forma.
Takođe, važno je da znamo šta tražimo od Boga. Ne treba tražiti stvari koje su iznad naših duhovnih mogućnosti ili koje nisu korisne za naše spasenje.
Prava molitva ne teži ispunjenju samovolje, već da se u našem životu ostvari Božija volja. Kada molimo, treba da pristupamo s poniznošću, svesni svoje slabosti i s verom da Bog zna šta je najbolje za nas. Umesto da zahtevamo, mi se u molitvi predajemo, tražeći prosvetljenje i snagu da prihvatimo ono što nam je dato.
Prepodobni Nikon Optinski je govorio da je molitva život duše i istakao da ona može radovati i demome.
"Ne zaboravljaj molitvu-ona je život duše.Treba da pažljivo izgovaramo reči molitve, da proničemo u smisao, a ne da težimo suviše visokom... Jer ako nepravilno čitamo, ne udubljujemo se u pročitano, mi time radujemo zle duhove.."!
U molitvi se roditeljska ljubav pretvara u zaštitu, snagu i blagoslov.
Kroz molitvu, čovek ne izgovara samo reči, već otvara srce, ulazi u dijalog sa Bogom i dotiče večnost.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
On se odmalena držao vere Hristove i život provođio u postu, molitvi i dobrim delima.
Pravoslavni vernik kroz molitvu ne traži da se svet menja po njegovoj meri, već da se njegovo srce uskladi sa Božijom voljom.
U tišini starog groblja, među svećama i molitvama, vernici su se prisetili duhovnog vođe i tragične pogibije 25 meštana u savezničkom bombardovanju 1944. godine.
Jednostavne reči iz pravoslavnog molitvenika koje kriju snagu ljubavi, vere i nevidljive podrške u trenucima kada je najpotrebnija.
Pravoslavlje jasno odvaja rasuđivanje, koje može biti neophodno radi zaštite istine i dobra, od osuđivanja koje proizlazi iz gordosti, samopravednosti i duhovne slepoće.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Molitva nije rezervisana samo za teška vremena.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
U besedi za 26. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako jedinstvo vernih pretvara običnu molitvu u neizbrisiv hvalospev Bogu.