ŠTA SE DOGODI KAD ČOVEK IZGOVORI "GOSPODE, POMILUJ MOJE DETE"! Sveti Porfirije Kavsokalivit je govorio da je ovo nešto najbolje što možete uraditi za svoja čeda!
U molitvi se roditeljska ljubav pretvara u zaštitu, snagu i blagoslov.
Prava molitva ne teži ispunjenju samovolje, već da se u našem životu ostvari Božija volja.
Molitva zauzima središnje mesto u pravoslavnom životu – ona je osnovni izraz čovekove veze s Bogom, duhovni dah duše i sredstvo pročišćenja srca.
Kroz molitvu, vernik ne samo da se obraća Bogu, već i učestvuje u dijalogu sa Njim, otvara svoje srce i dušu, traži oproštaj, snagu, mudrost i spasenje. To nije samo izgovaranje reči, već svesna i duboka unutrašnja delatnost, kojoj je potrebna pažnja, poniznost i iskrenost.
U pravoslavlju se posebno naglašava važnost toga da se molitva izgovara sa razumevanjem i sabranošću. Nije dovoljno da reči samo prolaze kroz usta – one moraju proći i kroz srce.
Ako molimo bez pažnje, mehanički i površno, propuštamo priliku da istinski dotaknemo Boga i duhovno se obnovimo. Takav pristup može čak da otvori vrata duhovnoj šteti, jer molitva bez smisla i bez unutrašnjeg učešća može postati prazna forma.
Takođe, važno je da znamo šta tražimo od Boga. Ne treba tražiti stvari koje su iznad naših duhovnih mogućnosti ili koje nisu korisne za naše spasenje.
Prava molitva ne teži ispunjenju samovolje, već da se u našem životu ostvari Božija volja. Kada molimo, treba da pristupamo s poniznošću, svesni svoje slabosti i s verom da Bog zna šta je najbolje za nas. Umesto da zahtevamo, mi se u molitvi predajemo, tražeći prosvetljenje i snagu da prihvatimo ono što nam je dato.
Prepodobni Nikon Optinski je govorio da je molitva život duše i istakao da ona može radovati i demome.
"Ne zaboravljaj molitvu-ona je život duše.Treba da pažljivo izgovaramo reči molitve, da proničemo u smisao, a ne da težimo suviše visokom... Jer ako nepravilno čitamo, ne udubljujemo se u pročitano, mi time radujemo zle duhove.."!
U molitvi se roditeljska ljubav pretvara u zaštitu, snagu i blagoslov.
Kroz molitvu, čovek ne izgovara samo reči, već otvara srce, ulazi u dijalog sa Bogom i dotiče večnost.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
On se odmalena držao vere Hristove i život provođio u postu, molitvi i dobrim delima.
Pravoslavna Crkva na zle pomisli gleda kao na demonske napade i deo neprekidne duhovne borbe koju čovek vodi tokom čitavog života.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Pravoslavni vernik kroz molitvu ne traži da se svet menja po njegovoj meri, već da se njegovo srce uskladi sa Božijom voljom.
U tišini starog groblja, među svećama i molitvama, vernici su se prisetili duhovnog vođe i tragične pogibije 25 meštana u savezničkom bombardovanju 1944. godine.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
Dok sukobi potresaju Bliski istok i unose nemir daleko izvan granica regiona, mnogi se vraćaju odlomku iz Jevanđelja u kojem Isus govori o ratovima, progonima, padu Jerusalima i znakovima na nebu.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
Dok sukobi potresaju Bliski istok i unose nemir daleko izvan granica regiona, mnogi se vraćaju odlomku iz Jevanđelja u kojem Isus govori o ratovima, progonima, padu Jerusalima i znakovima na nebu.
Od ovsenih, ječmenih i ražanih pahuljica do sočnog porodičnog ručka ili večere – jednostavan recept od nekoliko sastojaka pokazuje kako se od skromne namirnice pravi zasitan i mirisan obrok koji prija svima za stolom.
U besedi za utorak drugesedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva uzaludnost nasrtaja na Božji naum i kako se sila nasilnika kroz vekove lomila pred istinom koja neprestano raste.