Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
U porti Hrama Svetog Save i u okolnim ulicama Vračara ovih dana smenjuju se kolone vernika koji satima strpljivo čekaju. Ta slika, u kojoj se tišina prirodno nameće, nije samo izraz pobožnosti, već i znak jedne šire društvene rasprave koja je stigla do institucija.
Povod za reakciju zaštitnika građana bio je talas uvredljivih komentara na društvenim mrežama i u pojedinim medijima, upućen upravo tim ljudima - vernicima koji dolaze da se poklone jednoj od najvećih i najpoštovanijih hrišćanskih svetinja, Pojasu Presvete Bogorodice.
Na takve pojave reagovao je Zoran Pašalić, ocenjujući da je reč o neprihvatljivoj praksi koja izlazi iz okvira slobode mišljenja i ulazi u prostor povrede ljudskog dostojanstva.
Granica slobode govora
U saopštenju, Pašalić je upozorio:
- Neprihvatljivi su sve učestaliji uvredljivi i omalovažavajući komentari u javnom prostoru i na društvenim mrežama usmereni prema građanima koji satima čekaju u redovima kako bi se poklonili Časnom pojasu Presvete Bogorodice u Hramu Svetog Save.
ST/Dragan Kadić
Redovi vernika koji čekaju da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice protežu se i okolnim ulicama oko Hrama Svetog Save
On je posebno podsetio na ustavni okvir zaštite verskih prava, naglašavajući:
- Sloboda veroispovesti i pravo na ispoljavanje verskih uverenja Ustavom Srbije zagarantovana su prava svakog građanina.
U njegovom obraćanju jasno je povučena granica između slobode govora i govora koji vređa:
- Bez obzira na lična uverenja, versku pripadnost ili odnos prema religiji, niko ne sme biti izložen vređanju, ponižavanju, podsmehu ili govoru mržnje zbog mirnog i zakonitog ostvarivanja svojih verskih prava.
Ovaj stav dodatno je razrađen kroz upozorenje da demokratsko društvo počiva na međusobnom uvažavanju:
- Demokratsko društvo počiva na međusobnom poštovanju različitosti, toleranciji i uvažavanju prava drugih da slobodno izražavaju svoj identitet i uverenja.
U saopštenju se ističe i da je javna rasprava legitimna i poželjna, ali da ne sme prerasti u govor koji vređa dostojanstvo građana ili podstiče netrpeljivost prema verskim zajednicama i pojedincima.
Tanjug/Miloš Milivojević
Zoran Pašalić, zaštitnik građana
Posebno je ukazano na ulogu društvenih mreža, gde se, kako je navedeno, uvredljivi sadržaji neretko plasiraju… i zbog svoje dostupnosti i brzog širenja dodatno produbljuju podele i stvaraju atmosferu netolerancije.
Duhovni i društveni kontekst
Vernici koji danima dolaze u Hram Svetog Save, stojeći u redovima koji se protežu I okolnim ulicama, za mnoge predstavljaju sliku tihe pobožnosti i lične žrtve. Za druge su, međutim, postali tema komentara na društvenim mrežama, što je i otvorilo pitanje granice između slobode govora i poštovanja verskih osećanja.
Povod za dolazak hiljada vernika je poštovanje prema Pojasu Presvete Bogorodice, jednoj od najpoštovanijih svetinja hrišćanske tradicije, pred kojom se, prema crkvenom predanju, vekovima izražava posebna pobožnost i molitva.
Na kraju svog obraćanja, Pašalić je uputio apel javnosti, medijima i korisnicima društvenih mreža da svojim ponašanjem doprinesu kulturi dijaloga i međusobnog poštovanja, uz poruku da se dostojanstvo vernika ne sme dovoditi u pitanje ni u jednom javnom prostoru.
U trenutku kada redovi ispred svetinje postaju i slika šireg društvenog raspoloženja, reakcija zaštitnika građana otvara i jedno osnovno pitanje: gde prestaje sloboda govora, a počinje odgovornost prema onima koji svoju veru žive tiho, stojeći u redu, bez potrebe da se njihov čin izloži ruglu ili omalovažavanju.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak prve sedmice po Duhovima otvara se slika unutrašnje borbe između duha koji razara čovekov mir i Duha koji ga vraća smirenju, krotosti i njegovoj pravoj prirodi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Marcelina i Petra, mučenike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak prve sedmice po Duhovima otvara se slika unutrašnje borbe između duha koji razara čovekov mir i Duha koji ga vraća smirenju, krotosti i njegovoj pravoj prirodi.
Njena poruka o smirenju, bratoljublju i brizi za siromašne razbija zabludu da se vera meri samo molitvama i odlascima u crkvu, podsećajući na ono što je pred Bogom zaista najvažnije.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
U unutrašnjosti monumentalnog hrasta lužnjaka nalazi se mali hram posvećen Svetoj Trojici, koji lokalni vernici čuvaju kao najveću svetinju, dok se oko njega i danas prepliću predanja.