Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.
U porti Hrama Svetog Save i u okolnim ulicama Vračara ovih dana smenjuju se kolone vernika koji satima strpljivo čekaju. Ta slika, u kojoj se tišina prirodno nameće, nije samo izraz pobožnosti, već i znak jedne šire društvene rasprave koja je stigla do institucija.
Povod za reakciju zaštitnika građana bio je talas uvredljivih komentara na društvenim mrežama i u pojedinim medijima, upućen upravo tim ljudima - vernicima koji dolaze da se poklone jednoj od najvećih i najpoštovanijih hrišćanskih svetinja, Pojasu Presvete Bogorodice.
Na takve pojave reagovao je Zoran Pašalić, ocenjujući da je reč o neprihvatljivoj praksi koja izlazi iz okvira slobode mišljenja i ulazi u prostor povrede ljudskog dostojanstva.
Granica slobode govora
U saopštenju, Pašalić je upozorio:
- Neprihvatljivi su sve učestaliji uvredljivi i omalovažavajući komentari u javnom prostoru i na društvenim mrežama usmereni prema građanima koji satima čekaju u redovima kako bi se poklonili Časnom pojasu Presvete Bogorodice u Hramu Svetog Save.
ST/Dragan Kadić
Redovi vernika koji čekaju da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice protežu se i okolnim ulicama oko Hrama Svetog Save
On je posebno podsetio na ustavni okvir zaštite verskih prava, naglašavajući:
- Sloboda veroispovesti i pravo na ispoljavanje verskih uverenja Ustavom Srbije zagarantovana su prava svakog građanina.
U njegovom obraćanju jasno je povučena granica između slobode govora i govora koji vređa:
- Bez obzira na lična uverenja, versku pripadnost ili odnos prema religiji, niko ne sme biti izložen vređanju, ponižavanju, podsmehu ili govoru mržnje zbog mirnog i zakonitog ostvarivanja svojih verskih prava.
Ovaj stav dodatno je razrađen kroz upozorenje da demokratsko društvo počiva na međusobnom uvažavanju:
- Demokratsko društvo počiva na međusobnom poštovanju različitosti, toleranciji i uvažavanju prava drugih da slobodno izražavaju svoj identitet i uverenja.
U saopštenju se ističe i da je javna rasprava legitimna i poželjna, ali da ne sme prerasti u govor koji vređa dostojanstvo građana ili podstiče netrpeljivost prema verskim zajednicama i pojedincima.
Tanjug/Miloš Milivojević
Zoran Pašalić, zaštitnik građana
Posebno je ukazano na ulogu društvenih mreža, gde se, kako je navedeno, uvredljivi sadržaji neretko plasiraju… i zbog svoje dostupnosti i brzog širenja dodatno produbljuju podele i stvaraju atmosferu netolerancije.
Duhovni i društveni kontekst
Vernici koji danima dolaze u Hram Svetog Save, stojeći u redovima koji se protežu I okolnim ulicama, za mnoge predstavljaju sliku tihe pobožnosti i lične žrtve. Za druge su, međutim, postali tema komentara na društvenim mrežama, što je i otvorilo pitanje granice između slobode govora i poštovanja verskih osećanja.
Povod za dolazak hiljada vernika je poštovanje prema Pojasu Presvete Bogorodice, jednoj od najpoštovanijih svetinja hrišćanske tradicije, pred kojom se, prema crkvenom predanju, vekovima izražava posebna pobožnost i molitva.
Na kraju svog obraćanja, Pašalić je uputio apel javnosti, medijima i korisnicima društvenih mreža da svojim ponašanjem doprinesu kulturi dijaloga i međusobnog poštovanja, uz poruku da se dostojanstvo vernika ne sme dovoditi u pitanje ni u jednom javnom prostoru.
U trenutku kada redovi ispred svetinje postaju i slika šireg društvenog raspoloženja, reakcija zaštitnika građana otvara i jedno osnovno pitanje: gde prestaje sloboda govora, a počinje odgovornost prema onima koji svoju veru žive tiho, stojeći u redu, bez potrebe da se njihov čin izloži ruglu ili omalovažavanju.
Monah iz Manastira Vatoped govori o redovima vernika ispred hrama na Vračaru i poručuje da prizor strpljenja i vere u 21. veku svedoči o posebnoj duhovnoj vezi naroda sa Presvetom Bogorodicom.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Prepodobnog Isakija Ispovednika po starom kalendaru, a Prepodobnog Onufrija Velikog i Svetog Petra Atoskog po novom kalendaru. Katolička crkva slavi blagdan Presvetog Srca Isusovog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna kratka pouka gruzijskog svetitelja objašnjava zašto se molitva često pretvara u naviku bez unutrašnjeg reda i kako se, kroz jednostavan duhovni poredak, vraća svojoj punoj snazi i smislu.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak 2. sedmice po Duhovima otkriva se odnos muškarca i žene kao odraz višeg jedinstva, u kome se bliskost uzdiže u duhovnu dimenziju koja prevazilazi uobičajeno poimanje.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.