Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.
U hramu koji decenijama sabira molitve i tišinu vernog naroda, na Vračaru će početkom juna biti obeležen događaj snažnog duhovnog i simboličkog značaja, ispraćaj Pojasa Presvete Bogorodice.
U subotu, 6. juna 2026. godine, u Hramu Svetog Save biće služena sveta liturgija pred ovom velikom svetinjom. Liturgiju će služiti srpski patrijarh Porfirije. To sabranje imaće karakter molitve, zahvalnosti i oproštaja, jer se Časni Pojas vraća u svoju matičnu zajednicu, u carsku lavru manastira Vatoped na Svetoj gori.
Boravak ove svetinje u Beogradu bio je za mnoge vernike doživljen kao poseban blagoslov. Njegov svečani ispraćaj biće završni čin duhovnog sabranja koje je u prethodnim danima ispunilo prestonicu.
Verni narod, sveštenstvo i monaštvo pozvani su da u ovom događaju učestvuju molitveno, sa svešću da prisustvuju trenutku koji prevazilazi uobičajeni okvir crkvenog života i ulazi u prostor zajedničke zahvalnosti i duhovnog sećanja.
Poseban značaj svečanosti daje i prisustvo igumana vatopedskog Jefrema i bratstva manastira Vatoped, koji će svetinju vratiti u njen dom na Svetoj Gori, jednom od najvažnijih duhovnih centara pravoslavnog monaštva.
ST/Dragan Kadić
Vernici u nepreglednim redovima čekaju da se poklone Pojasu Presvete Bogoridice
Liturgija u Hramu Svetog Save biće prilika da se sabere sve ono što je boravak svetinje u Srbiji ostavio u srcima vernika. Posebno se ističe zahvalnost na ljubavi i bratskoj bliskosti koju je vatopedsko bratstvo pokazalo prema srpskom narodu i Crkvi, kao i na duhovnoj utehi i miru koji su u tom periodu ispunili vernike.
U pozivu vernom narodu naglašava se da je reč o istorijskoj duhovnoj svečanosti. Vernici se pozivaju da uzmu molitveno učešće i da zajedno iskažu zahvalnost Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu za darove kojima su, kako se navodi u saopštenju Srpske pravoslavne ckrve, "zakrilili srpsku prestonicu, otadžbinu i pravoslavni narod".
Očekuje se da će Hram Svetog Save tog dana biti mesto sabranja na kojem se neće meriti broj prisutnih, već dubina molitve i zajedničkog osećanja zahvalnosti. U takvom duhovnom ozračju, ispraćaj Časnog Pojasa Presvete Bogorodice neće biti samo liturgijski čin, već i snažan znak duhovne veze koja se, kroz svetinju, uspostavlja između Svete Gore i Beograda, između monaškog predanja i narodne pobožnosti.
Vračar će ponovo postati mesto sabranja u kojem tišina govori jednako snažno kao i molitva. A upravo u toj tišini, Časni Pojas Presvete Bogorodice biće ispraćen nazad u manastir Vatoped, noseći sa sobom sećanje na dane u kojima je Beograd, makar na trenutak, disao mirnijim ritmom.
Dok su kolone vernog naroda ispred hrama na Vračaru sve duže, među vernicima se javlja pitanje da li će osveštani darovi biti dovoljni za sve koji čekaju poklonjenje.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Hiljade vernika iz Srbije i regiona u tišini i molitvi čekale su ispred Hrama Svetog Save da se poklone velikoj svetinji, dok je patrijarh Porfirije tokom noći obilazio redove, razgovarao sa okupljenima i blagosiljao narod.
Dok su vernici u tišini prilazili Časnom pojasu i ostavljali priloge, malo ko je slutio da će ti darovi postati pomoć porodicama na Kosovu i Metohiji koje žive u neizvesnosti, ali čuvaju veru i ognjišta.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Dok u Hramu Svetog Save traje poslednja liturgija pred Časnim pojasom, vernici pristižu da se još jednom poklone svetinji koju je za nešto više od dve sedmice celivalo više od 800.000 ljudi.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Posle osvajanja dve zlatne medalje na Svetskom kupu u Montrealu, članovi reprezentacije Srbije najpre su posetili Sabornu crkvu Svete Trojice, gde su zahvalili Gospodu na velikom uspehu.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.